Pored Beograda koji je redovno među najzagađenijim gradovima na svetu po merenju kvaliteta vazduha "Airvirsual", problem imaju i stanovnici Niša, Valjeva, Gornjeg Milanovca i ostalih gradova i mesta. Međutim, naročito užasavajuće bilo je u Čačku gde je u sredu uveče u jednom momentu izmereno 1.0006 PM2.5 čestica zagađenosti vazduha.
Najzagađenija prestonica na svetu u tom trenutku bio je Ulan Bator (Mongolija) sa 303 PM2.5 čestica, što govori da je Čačak bio bar tri i po puta zagađeniji.
Mnogi Čačani žalili su se na maglu, nepodnošljiv miris i gušenje na ulicama, a vazduh u tom gradu je, prema standardnim parametrima, okarakterisan kao "hazardan", odnosno opasan, što je najgora ocena kvaliteta vazduha. Građani su takođe na društvenim mrežama komentarisali da napolju ne udišu vazduh, već "kancer".
Gušili su se takođe i građani Šapca, pa i Niša, gde je vazduh oborio rekord zagađenosti u prethodne dve godine.
Vazduh kategorije opasan ovog jutra u Nišu, Čačku, Leskovcu, Kosjeriću i Novom Pazaru ??? pic.twitter.com/v7U89bmN5k
— Eko Straža (@EkoStraza) January 22, 2021
Situacija u gradovima u Srbiji nije bolja ni 21. januara u jutarnjim i podnevnim časovima, s tim što je u prvi plan izbio Gornji Milanovac sa 396 PM2.5 čestica zagađenosti, dok ga u stopu prati Niš sa 388 PM2.5 čestica.
Čačak je ovog puta na trećem mestu sa 262 PM2.5 čestica, a slede Novi Pazar (242), Kosjerić i Užice (179), Valjevo (171), Kragujevac (159)...
Frapantno je to da su Gornji Milanovac, Niš i Čačak više zagađeni od pakistanskog Lahora, koji je prema "Airvisual" podacima najzagađeniji grad na svetu.
Zemun sinoć, ceo grad se ponovo okupao u smogu. Braćo jesmo prihvatili to da smo strani plaćenici ili ćemo sledeći put u duplo većem broju? pic.twitter.com/Fj4pNoyACo
— Eko Straža (@EkoStraza) January 18, 2021
Gornji Milanovac, Niš i Čačak zagađeniji od Lahora, Hanoja, Dake i svih ostalih gradova, Printscreen
Predsednik Odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) za izučavanje flore i vegetacije Srbije Vladimir Stevanović ocenio je da smo kao društvo veoma dugo zapušteni što se tiče odnosa prema životnoj sredini, napominjući da prema njoj postoji ignorantski odnos pre svega u onim strukturama koje bi trebalo da brinu o zaštiti životne sredine.
- Divlji zapad je pesma za ovo što se kod nas događa. Rekao bih još nešto. Očuvana priroda je, između ostalog, i lična karta Srbije i mora da bude prioritetna briga dražave. Na primer, mi sada pričam o aerozagađenju, a zvanični podatak Ministarstva zaštite životne sredine glasi da se svega osam odsto otpadnih voda u Srbiji prečišćava - naveo je Stevanović.
(Glas javnosti/Direktno)