Kada je 30. novembra prošle godine najavljeno desetodnevno povremeno smanjenje pritiska u mreži uz moguće zamućenje, iz JKP „Vodovod i kanalizacija” obrazloženo je početkom radova na održavanju novog rezervoara u Fabrici vode.
Početkom januara razlog za slabiji pritisak u cevima objašnjen je radovima na regeneraciji bunara, ali i dugotrajnim niskim vodostajem Dunava, koji je izazvao smanjenje nivoa podzemnih voda, glavnog izvora sirove vode. Najavljeno je da će se promene pritiska dešavati u kasnim večernjim satima, od ponoći do četiri sata ujutro.
Da takav režim rada ostaje na snazi, preduzeće je najavilo početkom februara i ponovilo razloge iz januara. U međuvremenu je gotovo ceo grad danju, 14. februara, ostao bez vode nekoliko sati, što su nadležni objasnili nestankom struje u Fabrici vode.
Dešavaju se i havarije pa zbog sanacija na mreži svakodnevno tokom dana ostaju bez vode pojedine ulice, a juče je to bila Industrijska.
Sve to otežava svakodnevni život Novosađana. Zašto vode nema i kako će nadležni rešiti problem, pitanja su koja postavljaju i odbornici opozicije u Novom Sadu. Miloš Tubić iz koalicije Nada kaže za naš list da mesec dana nisu dobili odgovor „Vodovoda i kanalizacije”, kao i da su javno ukazivali na problem.
„I građani i privreda trpe štetu. Privreda kroz uslužne delatnosti, kroz pekare i industrije, a građanima crkavaju uređaji, i to oni skupi, mašine za veš, za suđe, bojler. Ljudi se sad već boje da noću, kada vode nema ili je slab pritisak, uključuju uređaje, pa onda to čine danju, a tada je tarifa električne energije skuplja”, kaže Tubić.
Niskog vodostaja i nivoa podzemnih voda, po njegovim rečima, bilo je i ranije, ali se nije dešavalo da vode iz česme nedostaje tri meseca. Ponovo su juče otišli do komunalnog preduzeća da pitaju kada će sve to prestati i ko je odgovoran za ovakvo stanje sa vodosnabdevanjem.
„Ako nisu sposobni da obezbede vodu, neka barem kažu plan restrikcija. Ali nema tu ni plana ni odgovornosti. Posle pojave valjkastih crva letos, svako odgovoran bi podneo ostavku. Sve to ne čudi jer se umesto stručnih, biraju rukovodioci po partijskim zaslugama”, kaže ovaj odbornik.
S druge strane, preduzeće je zamolilo sve građane da racionalno troše vodu i time doprinesu stabilnosti vodosnabdevanja. Naveli su da se regeneracija bunara sprovodi tokom zimskih meseci u okviru planskog unapređenja tehničkog sistema za preradu i distribuciju vode, te da će nastaviti sa revitalizacijom i ulaganjem u reni bunare.
U protekle dve godine, kako navode, intenzivno se ulagalo u unapređenje kapaciteta i očuvanje izvorišta. Ističu da su realizovani radovi na utiskivanju drenova u tri bunara, da je regenerisano sedam bunara i da su u toku regeneracije još tri bunara, te da su to investicije vredne 430 miliona dinara.
Glas Javnosti/ P02S