Đenovljanski moreplovac Kristofer Kolumbo, prvi put se iskrcao na američko tlo 1492. godine koja se smatra i zvaničnom godinom otkrića američkog kontinenta. Zemlja koju su naseljavala urođenička plemena, preplaviće Evropljani i od nje, potkraj 20 veka stvoriti silu koju danas poznajemo kao Sjedinjene Američke Države. Ipak, ta i takva Amerika, koja svoju moć zasniva na naftnom monopolu i oružanom intervencionizmu, sebi je, tokom godina dala za pravo da pojedinim narodima i nacijama, daje smernice i dozvole za pristup "civilizovanim narodima" smatrajući sebe liderom takvog sveta.
Paradoksalno je međutim to, da su mnogi od tih naroda, ukljućujući i srpski, svoje prve države i kulturnu baštinu vrednu svakog divljenja, stvarali čak nekoliko vekova pre zvaničnog otkrića američkog kontinenta.
Sveti Sava i njegov brat veliki župan Stefan počeli su izgradnju crkve Svetog Spasa u Žiči čija je gradnja trajala punih dvadeset godina. Završena je tek dvadesetih godina 13. veka.
Bogorodičina crkva u Studenici, zadužbina Stefana Nemanje, nije završena za života svog osnivača. Unutrašnjost crkve oslikana je tek 1208-09. godine.
Stefan Vladislav je sazidao svoju zadužbinu manastir Mileševu oko 1225. godine. U njemu se nalaze najznačajnije freske srpskih vladara toga doba. Radoslav je obogatio zadužbinu svoga dede Stefana Nemanje - manastir Studenicu. On je proširio Bogorodičinu crkvu u tom manastiru.
Još dok je Sava bio živ započeta je gradnja hrama sv. Apostola u Peći. Završen je tek sredinom trinaestog veka.
Od velike vrednosti je i manastir Morača čiji je zaštitnik i graditelj bio Vukanov sin Stefan. Podignut je 1251-52. godine.
Zadužbina kralja Stefana Uroša I je manastir Sopoćani sa crkvom Svete Trojice iz 1260, jedan od najvelelepnijih u Srbiji.
Kralj Stefan Dragutin ktitor je crkve Svetog Ahilija u Arilju, sagrađenoj oko 1290. godine.
Daleko najveće graditeljske poduhvate preduzimao je kralj Stefan Uroš II Milutin. Za vreme njegove vladavine podignuto je ili dovršeno više crkava i manastira velikog istorijskog i umetničkog značaja. Ovde će biti pomenute samo najvažnije. Milutinova zadužbina je crkva Sv. Jovana u Svaču iz 1300. godine, On je sazidao crkvu u Hilandaru (1303). poznatu kao crkva kralja Milutina. Njegova glavna zadužbina je manastir Gračanica, jedan od najlepših graditeljskih spomenika srpske srednjovekovne arhitekture.
Tu se nalazi i Milutinov mauzolej, crkva Svetog Stefana u Banjskoj, neverovatno brzo završena (1312-17). Milutin je u poslednjih dvadesetih godina svoje vladavine sagradio ili obnovio crkvu Bogorodice Ljeviške u Prizrenu (1313-14), Kraljevu crkvu u Studenici, crkvu Svetog Đorđa u Starom Nagoričinu i samu Gračanicu. Kralj Milutin je bio ktitor mnogih manastira širom Balkana, u Carigradu, a osnovao je i Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu.
(Glas javnosti)