Glas Javnosti

LICEMERJE BEZ KRAJA! Nemanjići podizali CRKVE STOTINAMA GODINA pre otkrića AMERIKE a VAŠINGTON nam danas sažaljivo objašnjava DA SMO I MI DEO SVETA!

Društvo
Autor: Glas javnosti

Srpska tradicija podizanja hrišćanskih bogomolja duga je skoro jedan milenijum. Prvi značajniji manastiri niču još za vreme prvih Nemanjića, Save i njegovog brata Stefana, da bi tu tradiciju nastavili gotovoi svi kasniji srpski vladari. Ipak, paradoksalno zvuči da Amerika, koja je otkrivena 172 godine nakon podizanja Gračanice, danas narodima izdaje dozvole za ulazak u civilizaciju!

Đenovljanski moreplovac Kristofer Kolumbo, prvi put se iskrcao na američko tlo 1492. godine koja se smatra i zvaničnom godinom otkrića američkog kontinenta. Zemlja koju su naseljavala urođenička plemena, preplaviće Evropljani i od nje, potkraj 20 veka stvoriti silu koju danas poznajemo kao Sjedinjene Američke Države. Ipak, ta i takva Amerika, koja svoju moć zasniva na naftnom monopolu i oružanom intervencionizmu, sebi je, tokom godina dala za pravo da pojedinim narodima i nacijama, daje smernice i dozvole za pristup "civilizovanim narodima" smatrajući sebe liderom takvog sveta.

Paradoksalno je međutim to, da su mnogi od tih naroda, ukljućujući i srpski, svoje prve države i kulturnu baštinu vrednu svakog divljenja, stvarali čak nekoliko vekova pre zvaničnog otkrića američkog kontinenta.

Sveti Sava i njegov brat veliki župan Stefan počeli su izgradnju crkve Svetog Spasa u Žiči čija je gradnja trajala punih dvadeset godina. Završena je tek dvadesetih godina 13. veka.

Bogorodičina crkva u Studenici, zadužbina Stefana Nemanje, nije završena za života svog osnivača. Unutrašnjost crkve oslikana je tek 1208-09. godine.

Stefan Vladislav je sazidao svoju zadužbinu manastir Mileševu oko 1225. godine. U njemu se nalaze najznačajnije freske srpskih vladara toga doba. Radoslav je obogatio zadužbinu svoga dede Stefana Nemanje - manastir Studenicu. On je proširio Bogorodičinu crkvu u tom manastiru.

Još dok je Sava bio živ započeta je gradnja hrama sv. Apostola u Peći. Završen je tek sredinom trinaestog veka.

Od velike vrednosti je i manastir Morača čiji je zaštitnik i graditelj bio Vukanov sin Stefan. Podignut je 1251-52. godine.

Zadužbina kralja Stefana Uroša I je manastir Sopoćani sa crkvom Svete Trojice iz 1260, jedan od najvelelepnijih u Srbiji.

Kralj Stefan Dragutin ktitor je crkve Svetog Ahilija u Arilju, sagrađenoj oko 1290. godine.

Daleko najveće graditeljske poduhvate preduzimao je kralj Stefan Uroš II Milutin. Za vreme njegove vladavine podignuto je ili dovršeno više crkava i manastira velikog istorijskog i umetničkog značaja. Ovde će biti pomenute samo najvažnije. Milutinova zadužbina je crkva Sv. Jovana u Svaču iz 1300. godine, On je sazidao crkvu u Hilandaru (1303). poznatu kao crkva kralja Milutina. Njegova glavna zadužbina je manastir Gračanica, jedan od najlepših graditeljskih spomenika srpske srednjovekovne arhitekture.

Tu se nalazi i Milutinov mauzolej, crkva Svetog Stefana u Banjskoj, neverovatno brzo završena (1312-17). Milutin je u poslednjih dvadesetih godina svoje vladavine sagradio ili obnovio crkvu Bogorodice Ljeviške u Prizrenu (1313-14), Kraljevu crkvu u Studenici, crkvu Svetog Đorđa u Starom Nagoričinu i samu Gračanicu. Kralj Milutin je bio ktitor mnogih manastira širom Balkana, u Carigradu, a osnovao je i Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu.

 

(Glas javnosti)

 

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR