Glas Javnosti

KO JE BILA PRINCEZA KSENIJA po kojoj će CRNOGORSKI AUTOPUT nositi IME! Nikad se NIJE UDAVALA, bila ISPRED SVOG VREMENA!

Crna Gora
Autor: Glas javnosti

U Skupštinu opštine Kolašin stigao je predlog odbornika Demokratske partije socijalista Nikole Lakićevića da ta opština usvoji zaključak da se Vladi Crne Gore uputi inicijativa kojom se predlaže da naziv auto-puta bude “Princeza Ksenija”.

Ukupna dužina prve deonice autoputa je 41,5 km, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, 16 dvocijevnih tunela.

Ukupna dužina tunela je 17,7 km, što čini oko 43 odsto dužine prioritetne dionice auto-puta.

Otvorena trasa, ukupne prosječne dužine od oko 17,6 km čini 42 odsto ukupne dužine ove dionice.

Izgradnja auto-puta u Crnoj Gori traje već skoro 7 godina. Počela još 2015. godine, a završetak radova bio je planiran za 2019. godinu. Međutim, planirani rok za završetak radova mnogo puta je i tada pomeran.

Princeza Ksenija nikada se nije udavala

Ksenija Petrović Njegoš (Cetinje, 22. april 1881. — Pariz, 10. mart 1960) bila je crnogorska kneginja, ćerka kralja Nikole Petrovića Njegoša i Milene Petrović. Bila je njihovo deseto dete i osma kći. Nije bila udata, niti je iza sebe ostavila potomke. Ostala je upamćena i kao prva žena na Balkanu koja je vozila automobil, ali i prva princeza koja se bavila fotografijom.

Princeza Ksenija se, uprkos lepoti i velikom broju udvarača, nikada nije udala. Bilo je to pomalo čudno, posebno za to vreme, a i zbog činjenice da se crnogorska dinastija, upravo zahvaljujući ćerkama, orodila sa mnogim kraljevskim porodicama Evrope: princeza Zorka je bila supruga kralja Petra Prvog Karađorđevića, princeza Jelena je udajom za Vitoria Emanuela III Savojskog postala italijanska kraljica, princeza Milica i princeza Anastasija bile su udate za ruske velike kneževe Petra i Nikolaja Nikolajeviča Romanova, a princeza Ana za kneza Franca Josifa od Batenberga, brata bugarskog kneza Aleksandra I Batenberga.


Prema novinskim i drugim izvorima iz tog vremena, za brak sa princezom Ksenijom bili su zainteresovani mnogi ugledni kraljevići tog doba, među kojima su bili srpski kralj Aleksandar Obrenović, grčki prinčevi Nikola, Đorđe i Andrej i bugarski knez Ferdinand. Od devet ćerki, kralj Nikola nije uspeo dobro da uda samo Vjeru, a princeza Ksenija je svojom voljom ostala neudata. Priče o večitoj udavači, princezi Kseniji od Crne Gore, čule su se u celoj tadašnjoj Evropi, ali istorijski izvori navode da za osobu njenog karaktera i duhovne snage takav izbor nije bio nimalo čudan.

(Izvor: Wikipedia)

BONUS VIDEO: NE UMIREMO OD STAROSTI VEĆ NAS JEDU PARAZITI

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR