Vlažna staništa su jedan od najproduktivnijih ekoloških sistema iako pokrivaju samo šest odsto površine Zemlje.
Upijaju dvostruko više ugljenika nego sve svetske šume zajedno, što je važno oružje u borbi protiv klimatskih promena.
U Srbiji je očuvano samo 10 odsto nekadašnjih prirodnih vlažnih staništa, zbog čega je naredna rečenica ključna - Švedska će sa čak 600.000 dolara podržati očuvanje i obnovu vlažnih staništa u našoj zemlji.
Reč je o kampanji "Ovo nije samo bara“ koja se sprovodi uz finansijsku podršku Švedske, u okviru inicijative "EU za Zelenu agendu u Srbiji“. Švedska ambasada objavila je pobednike za inovativna rešenja koja obuhvataju sedam projekata na devet različitih zaštićenih područja u Srbiji.
Prvi sekretar te ambasade Pol Kolins uspešno je uspeo da nabroji većinu njih. "Zasavica, Kraljevačko jezero, Tara, Obedska bara, Carska bara, Gornje Podunavlje, Petrovaradinski rit. Uglavnom su obuhvaćena mesta u Vojvodini. Jedan od kriterijuma za ovaj poziv bio je da se koriste prirodna rešenja“, objasnio je Kolins.
Ova prirodna staništa su globalno zapostavljena, u poslednjih 50 godina čak trećina vlažnih staništa na planeti je degradirana ili nestala, a ona su vitalna za čitav živi svet.
"Ova staništa pomažu nam na brojne načine: u oblasti zagađenja – služe kao filteri koji čiste vodu, u borbi protiv poplava funkcionišu kao sunđer koji prikuplja veliku količinu vode, što je bitno zbog klimatskih promena koje donose češće oluje. Za biljke i životinje predstavljaju ključan ekosistem. Najvažnije je što mogu da upiju ugljenik, zbog kog je planeta sve toplija“, istakao je Kolins.
Iako zauzimaju samo šest odsto naše planete, ova staništa apsorbuju trećinu ukupnog ugljen-dioksida.
Među najzanimljivijim projektima izdvaja se obnova tresetišta u Nacionalnom parku Tara, gde će inovativni „hvatač magle” omogućiti očuvanje retke mahovine specifične za to stanište.
U Specijalnom rezervatu prirode Zasavica koristiće se dronovi za detekciju i uklanjanje invazivnih biljnih vrsta.
Glas javnosti U01S