Glas Javnosti

KADA ĆE SRBIJA SHVATITI? Hrvati iskoristili našu DOBRU VOLJU! Evo kako nas PLJAČKAJU!

Društvo
Autor: Glas javnosti

Pre dvadeset godina, pod utiskom otopljavanja i uspostavljanja dobrosusedskih odnosa, tadašnje srpske vlasti su napravile katastrofalnu grešku.

Potpisale su Sporazum o sukcesiji, tj. imovinskoj deobi nasleđa SFRJ. U nju su ušle ambasade, rezidencije, stanovi u diplomatskim kvartovima širom sveta, poslovni prostori, odmarališta na moru, nepokretnosti brojnih jugoslovenskih preduzeća koje je, po raspadu države, trebalo nekako podeliti među nekadašnjim republikama.

- Nakon 20 godina, osim podele diplomatsko-konzularnih predstavništava, nije urađeno gotovo ništa, posebno kada je reč o Aneksu G i vraćanju privatne imovine - kaže savetnik za praćenje sudskih procesa u bivšim jugoslovenskim republikama Ivan Simić.

- Hrvatska je najveći dobitnik. Njihovo pravosuđe se držalo koegzistentno i sve ono što su tražili, oni su i dobili - nastavlja Simić. -  Srbija im je dodeljivala sve što su tražili, mada hrvatska preduzeća ovde nisu investirala, već otvarala tzv. OUR-e (Organizacije udruženog rada).

- Srpska preduzeća su direktno ulagala u imovinu u Hrvatskoj, a nijedna srpska firma nije uspela da vrati nijedan centimetar imovine. Hrvatska je konfiskovala svu imovinu srpskih preduzeća sistemski donoseći ne jedan već sedam zakonskih i podzakonskih akata koji su joj omogućili konfiskovanje i pokretne i nepokretne imovine - istakao je Simić.

On je objasnio i da  Evropski sud za ljudska prva u Strazburu ne ulazi u preispitivanje tih akata pozivajući se na to da Hrvatska do 1997. godine nije bila potpisnik Evropske konvencije o ljudskim pravima.

 - Mi ovde imamo šizofrenu situaciju u pravnom saobraćaju, jer hrvatsko pravosuđe ne primenjuje Sporazum o sukcesiji i odbija da izvrši povraćaj oduzete imovine, a srpsko pravosuđe priznaje odluke hrvatskih sudova i sve primenjuje - kaže Simić.

Pored preduzeća, u istoj situaciji su i bivše jugoslovenske banke, koje osim imovine, imaju potraživanja po osnovu kredita datih raznim hrvatskim preduzećima, a koji nisu vraćeni.

Poseban problem su penzije, jer mnogi građani koji su radili u Hrvatskoj još nisu ostvarili pravo na penziju.

- Ukoliko ne možete realizovati nijedno, ne samo imovinsko, već ni osnovno ljudsko pravo, a s druge strane vi prihvatate sva potraživanja, onda je jasno da neke odluke treba preispitati jer međunarodno doneti pravni akti ima veću važnost od odluka lokalnih sudova - naglasio je Simić.

(Glas javnosti)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR