U narodu ovaj praznik naziva se i jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek, pa i Jovan Sekovan.
Obeležava dan kada je car Irod iz Galileje koji je živeo suprotno svim Božijim i ljudskim zakonima, naredio da se odseče glava pravdoljubivom Jovanu Krstitelju jer je Preteča sa javnih mesta osuđivao cara.
Po želji nove žene careve, glava Jovanova je odsečena odnosno "usekovana" i doneta na tanjiru.
Ovaj dan izabran je za obeležavanje smrti Svetog Jovana jer je 29. avgusta po starom kalendaru osveštana crkva, koju su na grobu u Sevastiji podigli car Konstantin i carica Jelena.
Danas se strogo posti, po mogućnosti praktikuje se tzv. "suhojedenje" - odnosno jede se samo nekuvana, suva posna hrana. Izuzetak je ako je praznik u subotu ili nedelju, kada se razrešava na ulje i vino.
Blagočestivi običaj je da se na ovaj dan ništa ne jede iz tanjira i da se izbegava hrana i plodovi crvene boje, u znak sećanja na pogubljenje sv. Preteče kome je glava odrubljena i donesena Irodu na tanjiru.
Na današnji dan se ne rade teži poslovi, odlazi se u polja i beru lekovite trave, ali se vodi računa da se ne radi ništa oko semenja.
Slavi se kao krsna slava, održavaju se i vašari.
Sveti Jovan se naziva Krstitelj, jer je krstio Isusa Hrista i u njemu prepoznao Sina Božijeg. Dan Usekovanja vernici provode u molitvi i strogom postu. Sveti Jovan se slavi i 20. januara.
Na praznik Usekovanja glave svetog Jovana Krstitelja, 1914. godine, rođen je patrijarh Pavle.
Glas javnosti/T01S