Glas Javnosti

Istoričari, javne ličnosti iz regiona objavili deklaraciju `Odbranimo istoriju` (FOTO)

Društvo
Autor: Glas javnosti

U beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) objavljena je Deklaracija "Odbranimo istoriju" na kojoj su radili neki od najeminentnijih istoričara iz Srbije i zemalja regiona, saopštilo je danas Udruženje Krokodil.

U prethodnih nekoliko dana, a s namerom da se istakne značaj ovakvog dokumenta, Deklaraciju su, osim istoričara, potpisale i neke od najuticajnijih ličnosti iz akademskog, javnog, političkog i kulturnog života kao što su: Florijan Biber, Aleksandar Hemon, Dubravka Ugrešić, Ida Prester, Lana Bastašić, Hrvoje Klasić, Igor Štiks, Svetlana Slapšak, Andrej Nikolaidis, Ivan Čolović, Filip David, Ivo Goldštajn i mnogi drugi.

Kako se navodi u saopštenju, na sinoćnoj konferenciji su govorili Vladimir Arsenijević u ime Udruženja Krokodil, kao i dvoje članova Radne grupe koja je radila na Deklaraciji, Dubravka Stojanović i Milivoj Bešlin.

Prikazane su i video izjave ostalih članova Radne grupe (Božo Repe, Husnija Kamberović i Tvrtko Jakovina), koji zbog stanja prouzrokovanim pandemijom virusa Kovid-19 nisu bili u mogućnosti da prisustvuju konferenciji.

Završnu konferenciju projekta "Ko je prvi počeo - Istoričari protiv revizionizma" otvorio je Arsenijević, koji je objasnio kako se rodila ideja za nastanak ovog projekta koji je prirodni nastavak ranije aktivnosti Udruženja Krokodil pod nazivom "Jezici i nacionalizmi" kao i Deklaracije o zajedničkom jeziku.

Dodao je da je želja Udruženja Krokodil da radi na širokom geografskom području u smislu regiona i da delovanje Udruženja bude trostruko - jezik, istorija i književnost.

Za kraj svog uvodnog obraćanja, Arsenijević je istakao da su realizaciju projekta "Ko je prvi počeo" - Istoričari protiv revizionizma" podržali Delegacija Evropske Unije u Srbiji, Vladina kancelarija za saradnju sa civilnim društvom i Ministarstvo kulture Republike Srbije, a da je implementacioni partner projekta organizacija forum ZFD.

Dubravka Stojanović i Milivoj Bešlin posebno su ukazali na aktivnosti projekta - konferencije, rezidencijalne boravke istoričara u Beogradu, seminare za nastavnike istorije i škole za studente.

Takođe su ukazali da su na Deklaraciji navedeni članovi Radne grupe radili uz pomoć kolega iz Crne Gore i Severne Makedonije, a dalje sugestije dali su kako istoričari iz regiona, tako i šira intelektualna javnost.

Među njima su i Olga Manojlović Pintar, Srđan Milošević, Magdalena Agičić, Damir Agičić, Branimir Janković, Snježana Koren, Petar Todorov, Adnan Prekić, Vladimir Arsenijević, Viktor Ivančić, Igor Štiks, Andrej Nikolaidis, Ivan Čolović, Florijan Biber i drugi.

Deklaracija je prvi put objavljena i javno pročitana na sinoćnoj konferenciji nakon čega su svi prisutni pozvani da je, po završetku događaja, potpišu na licu mesta.

Ovaj dokument će od ponedeljka 15. juna biti dostupan na sajtu Udruženja Krokodil uz mogućnost online potpisivanja.

Nakon objavljivanja Deklaracije, publici su se putem video poruka obratili preostali članovi Radne grupe: istoričari iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Božo Repe, Husnija Kamberović i Tvrtko Jakovina - govoreći o značaju projekta i same Deklaracije u zemljama regiona.

Za kraj je naglašeno da, iako je projekat "Ko je prvi počeo? - Istoričari protiv revizionizma" ovim formalno završen, Deklaracija "Odbranimo istoriju" tek počinje svoj život jer je ona dokument koji ostaje u javnosti i dugo nakon projekta vršeći svoj uticaj, a tek se očekuju reakcije regionalnih društava.

Nakon projekta "Jezici i nacionalizmi", koji se bavio kompleksnim pitanjem realnosti postojanja četiri politička jezika u regionu, kao i nakon njegovog velikog finala - Deklaracije o zajedničkom jeziku, na kojoj je radilo 30 lingvista i drugih eksperata i koju je svojim potpisima podržalo oko deset hiljada ljudi iz čitavog regiona Zapadnog Balkana - Udruženje Krokodil je od 2018. godine realizovalo projekat pod nazivom "Ko je prvi počeo - Istoričari protiv revizionizma".

U toku ovog dvoipogodišnjeg projekta organizovane su dve velike konferencije u Beogradu i Novom Sadu, dvonedeljni rezidencijalni boravci za istoričare iz regiona, seminari za nastavnike i profesore istorije u Subotici, Novom Pazaru, Leskovcu i Beogradu kao i tri letnje škole namenjene studentima iz regiona.

(Izvor Tanjug)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR