Na današnji dan, 11. februara 1901. godine, u Beču je preminuo kralj Milan Obrenović, jedan od najznačajnijih i najdinamičnijih srpskih vladara XIX veka. Njegova vladavina bila je obeležena velikim političkim i vojnim izazovima, ali i ključnim reformama koje su Srbiju učinile modernom evropskom državom.
Milan Obrenović rođen je 22. avgusta 1854. godine u rumunskom Marašestiju, u vreme kada je dinastija Obrenović bila u izgnanstvu. Njegov uspon na presto nije bio ni lak ni jednostavan – posle ubistva kneza Mihaila 1868. godine, mladi Milan je postao knez Srbije, a do njegove punoletstva zemljom je upravljalo namesništvo.
Njegovi rani dani na vlasti bili su obeleženi političkim intrigama i atentatima, ali uprkos svim preprekama, Milan je uspeo da preuzme kormilo države i povede Srbiju putem modernizacije.
Milan Obrenović je bio vladar koji je razumeo da su Srbiji potrebni saveznici i stabilni temelji za budućnost. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, na kojem je Srbija dobila međunarodno priznanje i značajna teritorijalna proširenja, on je odlučno vodio politiku modernizacije i jačanja države.
Njegov najveći politički uspeh bilo je proglašenje Srbije kraljevinom 1882. godine, čime je krunisao decenije borbe za suverenitet i međunarodno priznanje. Time je Srbija stala rame uz rame sa velikim evropskim silama i dobila status koji joj je omogućio brži napredak.
Kralj Milan nije bio samo političar, već i reformator.
Pod njegovim rukovodstvom, srpska vojska je modernizovana, a uvođenje novih strategija i opreme kasnije je omogućilo pobede u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu.
Pored toga, Milan je doneo Radikalski ustav 1888. godine, koji je omogućio razvoj parlamentarizma i širenje političkih prava građana. Iako nije uvek bio popularan među narodom, njegove reforme su postavile temelje za buduće generacije.
Kralj Milan je bio čovek koji je živeo i vladao u burnim vremenima. Suočavao se sa atentatima, pobunama i političkim intrigama, ali je ostao posvećen ideji moderne Srbije. Njegova vizija bila je okrenuta budućnosti, a uprkos neslaganjima sa političkim protivnicima, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji.
Njegova smrt 1901. godine u Beču označila je kraj jedne epohe, ali i početak novih izazova za Srbiju. Tri godine kasnije, dinastija Obrenovića je nestala u Majskom prevratu, ali Milanove reforme i dostignuća ostali su trajno upisani u temelje srpske države.
Danas, 124 godine kasnije, kralj Milan Obrenović ostaje jedna od najkompleksnijih i najvažnijih figura srpske istorije – vladar koji je Srbiju izveo na evropsku scenu i omogućio joj da postane moderna i suverena država.
Glas Javnosti/ D03S