Samo neke od znamenitih i zaslužnih žena naše istorije i kulture našle su, posthumno, mesto među počasnim građanima. U javnosti se uglavnom mešaju ove dve aleje koje su i jedna i druga na Novom Groblju u Beogradu. U Aleji velikana sahranjivane su istaknute ličnosti i ona je sagrađena 1926. godine. U njoj su 23 porodične grobnice i ona ne može da se širi. Tu su sahranjene istaknute ličnosti 19. i 20.veka među kojima su Miloš Vasić, general, ministar Vojske i Mornarice,Petar Kočić, književnik i narodni tribun,Milan Kujundžić-Aberdar, filozof,Jovan Cvijić, naučnik, Ilija Milosavljević-Kolarac, dobrotvor. U ovoj Aleji prvi je sahranjen Velimir Mihailo Teodorović, dobrotvor, vanbračni sin kneza Mihaila Obrenovića. Pored pomenutih svoje mesto među velikanima posthumno su, između ostalih, dobili i Jovan Popović, književnik, Branislav Kojić, arhitekta, autor paviljona Cvijeta Zuzorić,Kornelije Stanković, kompozitor, kao i političar. Milan Pribićević. Jedina žena koja se našla u ovom društvu velikana na Novom groblju je srpska heroina Milunka Savić.
Mošti Milunke Savić prenete su iz porodične grobnice u Aleju velikana tek u novembru 2013. Od tada ova velika srpska junakinja, koja je umrla 1973. godine, počiva na mestu gde su sahranjeni istaknuti građani Srbije.
Prva žena koja je sahranjena u Aleji zaslužnih građana bila je Milica Babić, naš prvi školovani kostimograf i supruga nobelovca i knjiženika Ive Andrića.
Za razliku od Aleje velikana, ona u kojoj su sahranjeni zaslužni građani izgrađena je u periodu 1963. do 1965. godine po projektu arhitekte Svetilslava Ličine, kao specifična memorijalno-arhitektonska celina namenjena za sahranjivanje istaknutih ličnosti. Nakon osnivanja prvog krematorijuma u Srbiji 1965. godine, Aleja zaslužnih građana je prva dobila prostor za smeštaj urni.
Sahranjivanje u Aleji zaslužnih građana regulisano je gradskom Odlukom o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. Na osnovu pomenute Odluke, u Aleji zaslužnih građana mogu da budu sahranjeni nosioci najviših odlikovanja Srbije, akademici SANU i počasni građani Beograda.
Gradonačelnik Beograda ima pravo da u izuzetnim situacijama odluči o dodeli mesta za sahranjivanje ličnosti za koju se proceni da je dala značajan doprinos kulturi i javnom životu grada i republike u oblasti u kojoj je delovala, a ne pripada navedenim kategorijama.
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su mnogi srpski književnici: Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Danilo Kiš , Bosilav Pekić, Branko Ćopić, Momo Kapor, Brana Crnčević, Mira Alečković, Gordana Olujić i mnogi drugi. Počasno mesto posle smrti na beogradskom novom groblju dobili su i mnogi glumci: Ljubinka Bobić, Strevo Žigon , Rahela Ferari, Velimir Bata Živojinović, Dragan Nikolić, Zoran Radmilović, Mija Aleksić , Ružica Sokoć, Petar Kralj, Nebojša Glogovac, Neda Arnerić i drugi.
Na istom prostoru su i slikari Patar Lubarda, Paja Jovanović. Olja Ivanjicki i Milić od Mačve, kao i sportisti među kojima su ateletski reprezentativac Artur Takač i košarkaši Rajko Žižić i Radivoje Korać.
Pored prvoboraca Narodno- oslobodilačkog rata i narodnih heroja, koji su mahom sahranjivani u Aleji zaslužnih građana, tu počiva i ubijeni srpski premijer Zoran Đinđić, kao i ubijeni srpski političar sa Kosova i Metohije Oliver Ivanović.
Polemike o tome ko su zaista zaslužni građani i da li je kriterijum nedavno promenjen vodile su se kada su u ovoj Aleji sahranjeni pevač Šaban Šaulić i Isidora Bjelica. U Aleji zaslužnih građana do sada je sahranjeno oko 750 ljudi i predviđeno je da ona može da se širi.
(Glas javnosti/O.M.)