Glas Javnosti

FBI ZA PETAMA PROGRAMERIMA IZ NIŠA: Državljanima Srbije preti 20 GODINA robije u najbrutalnijim zatvorima Teksasa!

Društvo
Autor: Glas javnosti

Državljani Srbije iz Niša, osumnjičeni za digitalne prevare od 70 miliona dolara, mogle bi biti izručene Sjedinjenim Američkim Državama, gde im prema američkim zakonima preti kazna zatvora od 20 godina. Advokat osumnjičenih tvrdi da je ovo jasno ugrožavanje ljudskih prava i da su osumnjičeni mladi programeri, koju su radili za strane IT firme.

U slučaju najcrnjeg scenarija, oni bi bili, kako kažu advokati, izručeni Severnom Teksasu, ne bi imali prava na posetu porodice, bili bi izloženi visokim troškovima odbrane.

Jedanaest srpskih državljana iz Niša u pritvoru su u Beogradu, od 24. jula, neki imaju i dvojna državljanstva. Reč je o programerima koji se terete da su preko lažnih investicionih internet platformi varali i oštetili građane širom sveta, a među njima i neke u Severnom Teksasu. Upravo to izazvalo je pažnju FBI i SAD.

Od prošle godine Srbija ima ugovor o ekstradiciji sa SAD, advokat optuženih Milan Petrović kaže da bi Nišlijama u Teksasu bila ugrožena ljudska prava i traži da se istraga i suđenje obavi u Srbiji.

Po Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći Amerikanci su zatražili privremeno hapšenje srpskih državljana, međutim pravosudni sistem SAD-a ima na raspolaganju još jedan instrument - Ugovor o ekstradiciji između Srbije i SAD koji važi od 2019. godine. Prema tom ugovoru, srpski državljani mogu biti izručeni SAD-u što bi bilo prvi put u dosadašnjoj pravnoj istoriji odnosa Srbije i SAD.

Najbrutalniji zatvori Teksasa

Postupak protiv Nišlija vodi se pred Tužilaštvom SAD za Severni okrug države Teksas, uz obrazloženje da krivično delo jeste načinjeno u Srbiji, ali je posledicu imalo u SAD, po američke građane. Četvoro optuženih zastupa Advokatska kancelarija Petrović iz Niša.

Advokat prvooptuženog i drugooptuženog Milan Petrović o 11 uhapšenih kaže da je reč o mladim programerima, od kojih je većina između 25 i 35 godina, i da su oni za strane IT firme radili za platu, kao i večina u tom sektoru.

- Prejako je da se i oni smatraju licima koja su se udružila u zaveru. Ukoliko bi došlo do izručenja, lica bi bila izručena tužilaštvu u Severnom Teksasu, gde bi bila lišena osnovnih ljudskih prava - prava na posetu porodice, bili bi izloženi visokim troškovima odbrane koju ne bi mogli da plate, kazneni sistem Teksasa i uslovi izdržavanja kazne su jedni od najtežih i najoštrijih u SAD - objašnjava Petrović.

Njima preti 20 godina zatvora po zakonima SAD i Teksasa.

Advokat Petrović navodi da će američki zahtev za ekstradiciju biti izuzetno bitan jer će biti prvi zahtev takve vrste posle usvajanja srpsko-američkog ugovora 2019. godine. Napominje da će od srpske odluke zavisiti mnoge stvari u vezi sa izručenjem državljana Srbije.

- Iz ovih razloga smatramo da je izuzetno važno da Republika Srbija preuzme gonjenje čime bi se stvorila jedna pravna sigurnost da svi oni koji izvrše krivični delo, gde god njegove posledice nastaju, odgovaraju u mestu gde je izvršeno krivično delo. Ako je neko učinio krivično delo i to uradio na treritoriji naše zemlje i postupak protiv njega vodio bi se pred domaćim pravosuđem. Na primer, ako neko napadne Amerikanca u Beogradu, sudiće mu se u Srbiji i Amerikanci ga ne bi ni tražili - objašnjava Petrović.

Preuzimanje gonjenja ove jedanaestorice bio bi pravi oblik saradnje između Srbije i SAD, navodi Petrović jer bi Srbija time dokazala da može da vodi postupke za krivična dela iz oblasti visokotehnooškog kriminala i to bi bio pravi put te međunarodne pravne saradnje.

On traži da se Srbija postavi kao ravnopravan partner prema SAD, da u skladu sa ugovorom i svim svojim ovlašćenjima ipak u prvi plan stavi pravnu sigurnost svojih građana, a to znači da definitivno zatraži preuzimanje postupka i nakon istrage odluči da li postoji krivično delo i potreba za suđenjem.

Ugovor SAD-Srbija je iz 2016. godine, stupio je na snagu 2019. kada je izglasan u Narodnoj Skupštini, a važi retroaktivno do 2005. godine, osim za politička krivična dela i dela za koja je predviđena smrtna kazna.

Kako objašnjava advokat Petrović, svaka ugovorna strana može jednostrano da raskine ovaj ugovor, za šta je dovoljna izjava o raskidu koja stupa na snagu u roku od šest meseci. Takođe, ugovorna strana zadržava diskreciono pravo da odbije izručenje koje se traži.

Nudili akcije preko plaformi za binarne opcije

Advokat Miloš Petrović koji brani četvrtooptuženog i petooptuženog objašnjava da su njihovi klijenti preko platformi za binarne opcije nudili trgovanja akcijama, davali signale, preporuke gde bi bilo dobro da se investira. Dodaje da se preko 1.000 firmi iz Izraela bavi ovim, da postoje i u Srbiji i da se ova vrsta poslovanja smatra i legalnim poslovanjem.

- Naši klijenti prodavali su te platforme, postoji verovatnoća da su možda i druga lica, kojima su izradili te platforme, zlouportebila te platforme. Naši klijenti su bili tehnička podrška firmama i licima koja su kupovala ove softvere i programe - navodi Miloš Petrović.

Ugovor Srbija-SAD ne odnosi se na politička krivična dela i na ona gde je zaprećena smrtna kazna. Kada je usvajan ovaj ugovor najveća pažnja javnosti bila je usmerena na najatraktivnije nerešene slučajeve koji uključuju Srbiju i Ameriku, a to su slučaj braće Bitići u kojem se u javnosti kao osumnjičeni pominjao Goran Radosavljević Guri i slučaj paljenja američke ambasade 2008.

Ispod radara ostala je nepredviđena mogućnost da će u globalizovanom svetu u kojem raste visokotehnološki “internetski” kriminal, predmet ekstradicije biti i oni koji se sedeći za kompjuterom preko interneta bave nedozvoljenim poslovima.

Prema rečima advokata Petrovića, ugovor predviđa dva roka u kojima Amerikanci mogu da traže izručenje - prvi je 18 dana od hapšenja koji je prošao i drugi produženi od 40 dana, koji nije prošao.

Ministarstvo pravde tvrdi da su oni zaduženi za komunikaciju između pravosudnih organa dve zemlje, a da odluku donosi sud. Iz kabineta Aleksandra Vučića rekli su da bi bio skandal da se predednik meša u slučaj, a iz Ambasade SAD naveli su da su ponosni na saradnju sa Srbijom, ali da ne žele da komentarišu postupak koji je u toku.

Dok se ne donese odluka da li će im se suditi u Srbiji ili u Teksasu, Nišlije su u zatvoru Specijalnog suda u Beogradu.

(Glas javnosti/ Južne vesti/ Danas)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR