"Bogomoljke ne mogu da prenesu nikakvu bolest. Postoje razna verovanja u narodu. Međutim, suština je u tome da bogomoljke munjevito hvataju plen pomoću tih prednjih ekstremiteta. One su isključivo predatori, hrane se drugim životinjama", rekao je Ovari za Tanjug.
Ovari ističe da su u narodu bogomoljke zapažene upravo zbog karakterističnog položaja ekstremiteta.
"Zbog tog položaja, izgleda kao da se mole, otud i taj naziv bogomoljka", naveo je Ovari.
"Topla leta i kratke zime koje su takođe tople, omogućavaju fauni da migrira. Nedavno je do nas došla Herodua, to je jedna azijska vrsta, koja je našla svoje stanište ovde kod nas, mnogo je krupnija od naše bogomoljke i nije toliko stidljiva i u suštini zato je ljudi češće viđaju. Zato je uočljivija u urbanoj sredini koju naša bogomoljka izbegava", objasnio je Ovari.
"Ono što je tu interesantno, jeste da je došlo do klimatske promene i jedna vrsta koja do tada nije bila tipična za naše krajeve jer nije mogla da preživi te hladne zime, sada se prosto nastanila jer joj uslovi životne sredine pogoduju. Naravno, pošto nema prirodnih predatora, ona je u ekspanziji, a sa druge strane, ono što je bitno, ta vrsta je mnogo veća i lakše se uočava", poručio je Ovari.
Glas javnosti/S04S