Glas Javnosti

ANTIĆ PRVI UŠAO U TITOV SEF: Tajna BROZOVOG FABERŽEOVOG JAJETA, pored njega i 30 KILOGRAMA ZLATA!

Društvo
Autor: Glas javnosti

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i ambasador Srbije u Portugalu, Oliver Antić, preminuo je od, kako portugalski mediji navode, posledica pada sa visoke stene nadomak glavnog grada Lisabona.

Antić je, iako dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu, svoj medijski proboj imao po dolasku SNS na vlast, tačnije kao savetnik tadašnjeg predsednika Tomislava Nikolića, kada je na sebe preuzeo ulogu da ispita sadržaj Titovog sefa.

Antić je tada rekao da je sef otvoren na zahtev naslednika Broza i da je sud naložio u ostavinskom postupku da se taj depozit otvori, ali da se po njegovom otvaranju videlo da to nije nasleđe Broza, nego nasleđe Karađorđevića.

Antić je, gostujući tada u Jutarnjem programu TV Pink, rekao da sud može da naloži i da se cela ta zaostavština stavi u sudski depozit, podsetivši da je skinuta oznaka državne tajne, koja je bila stavljena u vreme vladavine Broza.

On je naglasio da to "nije Titov sef", nego da ima naziv "Depozit 555 Predsedništva".

- Naslednici su se nadali da u tom sefu ima neke Brozove zaostavštine, ali nije tako, nego je to jednostavno sef, koji je sadržao ogromnu većinu, zaista 99,9 odsto, sa očiglednim znacima i insignijama koji svi upućuju na Kraljevinu i na kraljevsku porodicu Karađorđević - naglasio je Antić.

- Broz je to jednostavno sklonio i sakrio sa ciljem da se prikrije taj deo istorije srpskog naroda i sećanje na Kraljevinu, dinastiju i oca moderne Srbije - objasnio je Antić.

Šta je pronađeno u sefu?

Tročlana komisija je tada u sefu, navodno pronašla 29,3 kilograma zlata u polugama i prahu, 2.663 zlatnika i 149 komada skupocenog nakita.

Uz to je pronađeno i nešto preko 26 hiljada dolara, 36 hiljada nemačkih maraka i 2.200 danskih kruna.

Šta je Antić ispričao u emisiji Mire Adanje Polak, u sefu i Faberžeovo jaje?

- To je ogroman sef, otvara ga četvoro ljudi. Veliki je kao trosoban stan. To je sef banke kao takav. U njemu se čuva sve što treba da čuva NB Srbije, na jednoj od polica je stajao Titov depozit - ispričao je Antić.

On je naveo da je tamo bilo je 12 vreća.

- Komisijski smo ih otvarali, i utvrdili da su spiskovi tačni a našli smo i nekoliko predmeta koji su ispušteni sa popisa - rekao je Antić i naglasio:

- Imamo i jedno faberžeovo jaje, ordenje koje je pripadalo kraljici Mariji - zaključio je on tada.



Šta su Faberžeova jaja?

Davne 1885. godine ruski car Aleksandar III Aleksandrovič, iz dinastije Romanov, želeo je poseban poklon za svoju suprugu Mariju Fjodorovnu. Iako informacija nije u potpunosti proverena, veruje se da je car znao da je njegova žena u detinjstvu obožavala jaje koje se otvaralo poput babuški, a koje je imala njena tetka, princeza Vilhelmina od Danske, piše Nacionalna geografija.

Car je angažovao dvorskog draguljara Karla Faberžea da za nju napravi najdragocenije ukrašeno jaje do tad. Faberže je napravio jaje sa opnom od belog porecelana. Unutra je bilo smešteno zlatno žumace, a u njemu zlatna kokoška - po kojoj je ovo prvo jaje i dobilo ime - KOKOŠKA. Međutim, to nije bio kraj iznenađenjima. Pogađate? I kokoška se otvarala, a u njoj se krila minijaturna dijamantska kruna sa rubinom (poslednja dva elementa su izgubljena).

A koliko se carskom paru jaje dopalo, govori činjenica da je car nastavio da poručuje po jedno svake godine, kao poklon svojoj ženi, za Uskrs.

Nakon Uskrsa 1885. godine, pravljenje dragcenih jaja za ovaj praznik postala je tradicija koja se održala do 1917. godine, pošto ju je preuzeo Nikolaj II.



Nakon smrti cara Aleksandra III, poslednji ruksi car, Nikolaj II, je svakog Uskrsa od Faberžea poručivao po dva jaja - jedno za majku, a drugo za suprugu Aleksandru.

Karl Faberže, nakon što je stekao svetsku slavu, osnovao je radionicu za pravljenje dragocenih uskršnjih jaja. Pored jaja za carsku porodicu, kojih je izradio oko 50, Faberže je još dvanaest napravio za  sibirskog vlasnika rudnika zlata Aleksandra Kelha i još nekoliko za druge bogate porodice, poput Rotšilda.





Kao osnova za izradu jaja korišćen je prirodni kamen: jaspis, rodonit, ahat, kvarc, lapis lazuli i nefrit. Korišćena je tehnika delimično providnog emajla, nekad i u po nekoliko slojeva, od kojih je svaki morao posebno da se peče. Mada su u vreme njihove izrade, juveliri koristili svega nekoliko boja, Faberže je eksperimentisanjem uspeo da postigne čak 140 različitih nijansi.

Nakon Oktobarske revolucije, većinu tih jaja je boljševička vlast prodala inostranim kupcima, dok su jedan broj bežeći iz zemlje, izneli članovi carske porodice.

Vekselbergova kolekcija, koja važi za jednu od najvrednijih na svetu, procenjuje se na 90 miliona dolara, čini je devet jaja, a među njima i "Kokoška".








BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR