okom pandemije COVID-19, učenici osnovnih i srednjih škola u Srbiji bili su primorani da prelaze na onlajn nastavu, koristeći različite platforme za učenje, uključujući „Mudl“, sistem za upravljanje učenjem. Ovaj period značajno je povećao interesovanje za hibridnu nastavu, što je prepoznato kao potreba za dubljim razumevanjem ovog modela obrazovanja. Ipak, onlajn učionice danas funkcionišu po drugačijim principima nego tokom pandemije.
Prema Katarini Aleksić, rukovodiocu Centra za obrazovnu tehnologiju Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, hibridna nastava kombinuje učenje u onlajn prostoru i klasične časove uživo. Učenici deo gradiva savladavaju onlajn, u vreme i tempom koji njima odgovara, dok se u školi fokusiraju na praktičan rad, diskusije i primenu naučenog. Ovakav pristup omogućava nastavnicima da maksimalno iskoriste vreme u učionici za aktivnosti koje razvijaju kritičko mišljenje i rešavanje problema.
Škole imaju slobodu da odluče kako će realizovati hibridnu nastavu, u skladu sa svojim tehničkim kapacitetima i digitalnim kompetencijama nastavnika. Ovaj model predviđa da se godišnjim planom rada škole utvrde vreme, način i nosioci nastave, dok ministarstvo propisuje tehničke uslove za njegovu realizaciju.
Hibridna nastava prisutna je u Srbiji gotovo deceniju, ali je dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja dodatno promovisana. Aleksić objašnjava da hibridna nastava ne remeti školski sistem već ga dopunjuje, omogućavajući nastavnicima da promene način rada. Na časovima se više pažnje posvećuje učenju kroz praktične zadatke, projektni rad i diskusiju, dok učenici kod kuće samostalno savladavaju osnovne sadržaje.
Onlajn učionice pružaju prostor učenicima da steknu osnovno znanje u svom ritmu, bez pritiska vršnjaka. Ova fleksibilnost posebno je korisna za učenike sa različitim stilovima učenja. Na primer, stidljivi učenici mogu raditi na svom razumevanju gradiva u miru, dok se samopouzdaniji učenici bolje pripremaju za izazovne zadatke u školi. Takav pristup povećava samopouzdanje i motivaciju učenika.
Hibridna nastava takođe omogućava roditeljima uvid u aktivnosti dece, dok nastavnici uz pomoć alata za analitiku učenja prate napredak svakog učenika. Nastava nije dodatno opterećenje za učenike, jer zadaci kod kuće ostaju jednostavni, dok su školske aktivnosti dinamične i izazovnije.
Hibridna nastava produžava obrazovni kontakt između nastavnika i učenika van školskih zidova. Nastavnici pružaju povratne informacije kroz onlajn materijale, dok učenici na času proširuju znanje kroz zajedničke projekte i diskusije. Ovaj model podstiče kolektivno učenje, omogućava integraciju tehnologije i daje učenicima priliku da naučeno povežu sa realnim situacijama.
Prema Aleksić, mane ovog modela praktično ne postoje, jer ga podržavaju i učenici i nastavnici. Ključna prednost je fleksibilnost, koja omogućava prilagođavanje različitim potrebama i ciljevima obrazovanja. Hibridna nastava se vidi kao prilika za unapređenje obrazovanja kroz efikasno korišćenje tehnologije u korist učenika i njihovog znanja.
Glas javnosti/nin.rs