Ovaj Centar u saopštenju ukazuje da je podnetim inicijativama postavljeno pitanje da li je primenjeni postupak za proglašenje vanrednog stanja, supotpisom predsednika Republike, Vlade i Narodne skupštine, koji ima karakter izuzetka, zloupotrebljen.
Ustavni sud je stao na stanovište da to nije pravno pitanje, te da nema ni ustavna, niti druga pravna merila na osnovu kojih bi cenio obaveštenje predsednika Narodne skupštine da parlament nije bio u mogućnosti da se sastane i proglasi vanredno stanje, prenosi Tanjug.
Centar navodi da je veliki deo obrazloženja rešenja Ustavni sud posvetio nabrajanju i analizi činjenica koje su išle u prilog uvođenju vanrednog stanja, dok, kažu, nije ispitivao činjenice, koje su prema stavu Centra, morale prethoditi obaveštenju upućenom predsedniku Vlade i predsedniku Republike da skupština ne može da se sastane, kao što su sazivanje i održavanje sednice Kolegijuma, pribavljanje mišljenja narodnih poslanika, poslaničkih grupa i skupštinskih tela o nemogućnosti održavanja sednice.