Svetska liga za hipertenziju navodi da je arterijska hipertenzija glavni problem za zdravlje ljudi, bilo da je reč o razvijenim ili nerazvijenim zemljama, i da zahvata od 30 do 50% stanovništva. Postoje podaci da je u pojedinim delovima sveta broj obolelih i preko 50%. Kada je reč o našoj zemlji, poslednji podaci govore da je broj obolelih sigurno preko 40%. Medicinsku stručnu definiciju povišenog krvnog pritiska nije lako dati. Ono što je sigurno jeste da dolazi do narušavanja niza fizioloških mehanizama, pre svega vezanih za rad bubrega, hormona, kao i uplitanje jona natrijuma (višak soli).
Često osećate bol u predelu gde se glava i vrat spajaju, a povremeno i vrtoglavicu. Takođe možete da osetite zujanje u ušima i otežano disanje. Ponekad nemate logično objašnjenje svog umora, iako vaša dnevna rutina ne odstupa od uobičajene. Odjednom se na vašem licu pojavljuje crvenilo, kao da vam je sva krv otišla u glavu.
Iako se ovi simptomi mogu javiti iz drugih razloga, najčešće su povezani sa povišenim krvnim pritiskom. Štaviše, hipertenzija je stanje koje ne pokazuje očigledne simptome dok ne potraje u kontinuitetu. Imajte na umu da se neregulisan krvni pritisak ne naziva uzalud „tihim ubicom“ i može oštetiti krvne sudove vitalnih organa: srca, mozga, bubrega i oka. Hipertenzija je vodeći faktor rizika za infarkt miokarda, anginu pektoris i razvoj srčanih bolesti praćenih gušenjem, umorom, malaksalošću, slabim podnošenjem napora, oticanjem nogu. Najozbiljnija posledica visokog krvnog pritiska koja utiče na promenu krvnih sudova u mozgu, te se javljaju glavobolje, nesvestica, mučnina i nestabilnost u hodu, je moždani udar.
Visok krvni pritisak takođe može prouzrokovati širenje krvnih sudova, što se naziva aneurizmom, koja ako se pojavi u velikim krvnim sudovima mozga ili aorte, pucanjem može prouzrokovati naglu smrt.
Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline (EPA i DHA), posebno DHA imaju moć da snize krvni pritisak i umanje rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti. Čak i malo smanjenje krvnog pritiska za 5-6 mmHg značajno je za srce i druge važne organe i u velikom procentu smanjuje već pomenute rizike. Postoje masnoće u hrani koje ne treba eliminisati, naprotiv. To su omega 3 masne kiseline, od kojih posebno važne: eikosapentaenska (EPA) i dokosaheksaenska (DHA) masna kiselina prisutnih u ribi i ribljem ulju i alfa linolenska kiselina koja se nalazi u namirnicama biljnog porekla poput određenih vrsta semenki i u orašastim plodovima. Ove masnoće su neophodne za odvijanje fizioloških funkcija u organizmu ali omogućavaju i određene zdravstvene koristi.
Omega 3 masne kiseline, dugo okupiraju pažnju naučnika. Zapravo, malo je nutrijenata koji su toliko dugo i toliko detaljno bili predmet izučavanja.
Brojne su zdravstvene koristi koje se pripisuju konzumiranju dovoljnih količina EPA i DHA. Neke od najznačajnijih koje navodi Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) su: održanje normalne funkcije srca, održanje normalnog krvnog pritiska i održanje normalnih vrednosti triglicerida našte. DHA je takođe označena da doprinosi normalnom razvoju mozga kod fetusa i odojčeta.
Novija istraživanja posvetila su pažnju proučavanju uzročno-posledične veze između konzumiranja ovih masnoća i bubrežne funkcije, procesa zgrušavanja krvi, brojnih zapaljenskih i imunoloških reakcija. Takođe, postoje indicije da dovoljno konzumiranje omega 3 masnih kiselina može imati pozitivnih efekata i na odlaganje prvih simptoma Alzhajmerove bolesti, ublažavanja simptoma astme kod obolelih kao i u smanjenju rizika za nastanak karcinoma različitih lokalizacija.
Nutritivni izvori omega 3 masnih kiselina su ribe (npr. skuša, sardina, losos, haringa), riblja ulja, semenke poputa lana i chia semenki, orašasti plodovi (bademi), kultivisane morske alge i pojedine namirnice obogaćene tehnološkim postupkom. Takođe mogu se naći i u brojnim dodacima ishrani, tzv. dijetetskim suplementima.
(Glas javnosti)