"Aktivnost Etne tokom 2021. rezultovala je nakupljanjem većih količina piroklastičnog materijala i slojeva lave na konusu jugoistočnog kratera, najmlađeg i najaktivnijeg od četiri kratera na vrhu Etne, što je dovelo do znatne transformacije obrisa vulkana", stoji u saopštenju Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV).
Zahvaljujući analizi satelitskih snimaka, naučnici INGV-a su zaključili da je jugoistočni krater sada pretekao svog "velikog brata" na severoistoku, koji je poslednjih četrdesetak godina bio najviši vrh poznatog vulkana.
Podatak o nadmorskoj visini od 3.357 metara, s greškom od plus ili minus tri metra, dobijen je zahvaljujući snimcima satelita Pleiades, snimljenima u julu u sklopu međunarodnog partnerstva „Geohazard Supersites and Natural Laboratories“, što je omogućilo ažuriranje digitalnog modela Etne.
Od 1980. vrh vulkana nalazio se na severoistočnom krateru, koji je nakon eruptivnih aktivnosti u septembru 1980. i februaru 1981. dosegao maksimalnu visinu od 3.350 metara. Etna je tada izgubila nekoliko metara zbog klizišta na rubovima kratera te se 2018. godine smanjila na 3.326 metara.
S površinom od 1250 km2, Etna je najviši aktivni vulkan u Evropi, a česte erupcije traju poslednjih 500.000 godina.
(Glas javnosti/N1)
2 sata