Naime, ruski predsednik godinama je povećavao nacionalne reserve zlata, a ta se strategija isplatila, jer je njegova cena porasla porasla nakon početka pandemije Kovid-19, uveren je Holger Cšepic, glavni urednik ekonomske rubrike nemačkog dnevnika "Die Welt".
Stručnjak je priznao da nije u pravu kada je u svom članku iz 2015., “Fatalna žeđ Vladimira Putina za zlatom”, iz 2015. godine tvrdio da je Rusija zalutala u zamku zlatne rezerve. Međutim, nakon rekordnog rasta cena zlata s 1.500 na preko 2.000 dolara za uncu u 2020. godini, analitičar se predomislio. Kaže da je ruski šef želeo da smanji zavisnost ruskih rezervi o američkom dolaru i vešto je izvršio ovu geopolitičku misiju zlatom. Ponaša se pametno u ovom području i uspeva, pohvalio je Putina Nemac.
Ruske zlatne i devizne rezerve su 13. avgusta iznosile 600 milijardi dolara, što je više od svih najviših nivoa iz 2008., saopštila je Središnja banka Rusije.
-Lako je povećati rezerve kada su cene nafte i gasa visoke. Ali Rusija je uspela u tome sada kada su cene najniže “, rekao je Cšepic za Dojče Vele.
Međutim, nemački publicista i izdavač Volfram Vajmer sugeriše da povećanje zlatnih rezervi nije bio glavni cilj ruskog predsednika koji je radije težio smanjenju uloge dolara.
-Budući da Moskva veruje da se dolar koristi kao političko oružje protiv Rusije, zlato je idealno ulaganje za zaštitu od dolarskih sankcija, rekao je.
Godinu dana prije nego što je cijena zlata porasla, a ruske zlatne rezerve oborile novi rekord, gospodin Vajmer nazvao je Vladimira Putina “čovekom nedelje”.
(Glas Javnosti/Logično)