Mediji pišu da je plan razrađen do detalja i na njemu su angažovani ozbiljni resursi. Reč je, naime, o tome da se pronađu saradnici unutar srpskog pravosuđa, koji bi izdejstvovali da se prizna presuda protiv Jugobanke u stečaju, kojoj je praktično konfiskovana basnoslovno vredna imovina u Hrvatskoj, a onda je ona tužena pred tamošnjim sudovima, piše Srpski telegraf. Iako su, tvrdi list, tužbe bez pravnog osnova, ekspresno se presuđuju milionske odštete na ime sudskih troškova ili stare devizne štednje, a potom se traži njihovo priznavanje u Srbiji.
I tu počinje, kako priča izvor za taj list, prava igra. Iako su i Jugobanci i svim drugim našim firmama oteli sve što su posedovali u Hrvatskoj (zgrade na najboljim lokacijama, odmarališta...), protiv njih se pokreću sudski sporovi. Za početak, presuđuje se u nekom sporu manji iznos (na primer, 100.000 evra) i podnosi se sudu u Srbiji zahtev da se ta presuda prizna i obavi isplata iz stečajne mase Jugobanke ili, u krajnjem slučaju, iz budžeta Srbije.
- Cilj je da takav zahtev prođe na nekoj manjoj sumi i da se onda potegne glavni adut, presuda koju je doneo sud u Splitu, a potvrdio zagrebački, po kojoj bi Srbija trebalo Hrvatskoj da isplati čak pet milijardi kuna (oko 700 miliona evra, prim. aut.), uz zahtev da se postupi po istom principu - prenosi reči svog sagovornika Srpskog telegrafa.
Privredni sud u Beogradu tri puta je glatko odbio hrvatski zahtev, uz podršku kompletne stručne javnosti. Onda je, međutim, na scenu stupio Privredni apelacioni sud (PAS). Iz razloga koji možda sada postaju mnogo jasniji taj sud triput poništava rešenja nižeg suda. Po slovu zakona, PAS će na opštoj sednici svih sudija uskoro morati sam da preseče i donese konačnu odluku. Upravo zato hrvatski obaveštajci, kako saznajemo, intenzivno pokušavaju na različite načine da obezbede većinu među sudijama.
Prema informacijama iz Hrvatske, postoji čitava mreža unutar srpskog pravosuđa koja radi za Hrvate. U njoj su, mahom, kadrovi koji su vedrili i oblačili u vreme skandalozne reforme pravosuđa 2009, a sada se bave advokaturom. Oni i zastupaju Hrvatsku u sporovima pred našim sudovima, koristeći zdušno već pomenutu podršku SOA.
Ekspert za pitanja sukcesije, beogradski advokat Ivan Simić, koji je još 2018. na savetovanju Vrhovnog kasacionog suda upozorio na ovakav scenario, kaže za naš list da je na delu jedna vrsta hibridnog pravnog rata koji hrvatsko pravosuđe vodi protiv srpske imovine.
- Upravo poslednja odluka Visokog trgovačkog suda učvrstila me je u ovom uverenju. Zahtevi za priznanje hrvatskih presuda kojima je bukvalno oteta imovina Jugobanke, da bi se naplatili troškovi otimanja Hrvatskoj, predstavljaju samo pripremu terena za priznanje ove poslednje odluke vredne 700 miliona evra. Kada će ova odluka doći na priznaje pred srpski sud, samo je pitanje vremena.
Simić naglašava da su odluke hrvatskog suda u apsolutnoj suprotnosti s normama ustavnog i društvenog uređenja Srbije.
- Ne mogu da isključim da se u prethodnom postupanju dela srpskog pravosuđa, koje bukvalno na silu želi da prizna odluke hrvatskog suda, stiču određena obeležja koja su u direktnoj vezi upravo s budućim zahtevom za priznanje odluke kojom se traži 700 miliona evra - zaključuje Simić.
(Glas javnosti)