Spada u medonosne biljke. Raste iz semena i brzo se širi dubokim rizomima, tako da brzo formira kolonije.
Iz jednog korena obično raste jedna stabljika koja je jednostavno razgranata sa zadebljanom osnovom i od 6 do 20 decimetara visoka.
Listovi ove biljke su elipsoidnog oblika, 10 do 20 centimetara dugi i od 5 do 11 centimetra široki, na vrhovima zašiljeni,na površini imaju guste dlačice. Boja listova je veoma specifična. Na donjem delu je svetlo zelena, a kako se ide prema gore postaje sve tamnija zelena. Po sredini najčešće ima svetlo ljubičastu liniju. Peteljka je duga do 1.5 centimetar. Cvetovi su mali, i javljaju se u periodu od maja do avgusta. Javljaju se u gornjem delu stabljike, i to po 20 do 130 sitnih cvetova u jednoj cvasti. Prve latice su zelene boje, a kasnije se boja kreće od najtamnije ljubičaste pa sve do potpuno bele. Svaki cvet se sastoji od po 5 latica. Površina cvetova je prekrivena mekim dlačicama, takođe. Semena su mala, okrugla prečnika od 6 do 8 milimetara.
Može biti ukusno povrće koren,cvetni pupoljci i nezreli plodovi se kuvaju i koriste u ishrani kao povrće. Divlji duvan koristi se protiv peska u bubrezima, kod uboda pčele,protiv bradavica. Sok iz stabljike se koristi kao infuzija. Koristi se protiv raznih polnih bolesti i infekcija.
Resinoidi, glikozidi i male količine alkaloida su prisutne u svim delovima biljke. Glikozidi su štetni posebno za srce. Simptomi trovanja glikozidima su slabost, nadimanje, nesvest, visoka temperatura, ubrzan ili veoma slab puls, otežano disanje, grčevi, proširene zenice pa čak i koma. Mada, svilenica je opasna i otrovna jedino ako se uzima nekuvana, odnosno dovoljno nepripremljena.
Mnoga istraživanja su pokazala da se koristi kod plućnih bolesti i kod uklanjanja bradavica. Ulje od ove biljke štiti od sunčevog zračenja.
Izvor: domacinskakuca.rs