Još jedan sveži naučni rad pokazuje i da kada inficira organizam, koronavirus ruši prvu liniju odbrane našeg imunog sistema. Dok ne bude vakcine - nosite maske, perite ruke i držite distancu, poručuje Stanković.
-Samo ove nedelje objavljena su dva važna naučna rada koja pokazuju kako reaguje virus sa našim imunim sistemom. Prvi rad radili su naučnici sa Harvarda i on pokazuje, da kada inficira organizam, on onda ruši prvu liniju odbrane našeg imunog sistema. Naš imuni sistem luči proteine koje koristi kao signale da mu kažu da je virus u organizmu. Kod korone, on reaguje s proteinima i uništava ih na čak tri načina na molekularnom niovu što prethodno nismo videli kod drugih virusa- rekla je Stanković.
Ona je naglasila da to lekari mogu da vide kod težih slučajeva koronavirusa - potpuno odsutvo ovih signala proteina imunog sistema.
Stanković je govorila i o drugom naučnom radu koji je izašao juče, a uradili su ga istraživači sa Univerziteta u Arizoni, koji su istraživali imuni odgovor 30.000 ljudi na virus.
Stanković kaže da postoji nespecifični imunitet, u odnosu na bilo koju infekciju i specifičan imunitet, koji nastaje kasnije i razvija se u odnosu na virus.
Naučnici su, kaže, došli do saznanja da antitela koja su specifična za ovaj virus traju od pet do sedam meseci i oni veruju da je ovo bitno za pravljenje vakcine i da mogu da traju antitela godinu ili dve - što su ohrabrujuće vesti.
Objašnjavajući razlike koronavirusa u odnosu na grip, ona je rekla da virus gripa čine više virusa.
Korona i grip imaju različitu strukturu i različite načine na koje reaguju sa humanim ćelijama.
-Za sada znamo da je Covid 19 pet do 10 puta smrtonosniji od virusa gripa, ali i da koronavirus mnogo manje mutira nego virus gripa, što je dobra vest- rekla je naučnica.
Naglasila je da grip mnogo češće mutira, a da koronavirus svakog meseca ima jednu do dve mutacije, koje nisu preterano bitne za virus, što su ohrabrujuće vesti.
Ipak, istakla je da je problem razlikovati simptome dva virusa u sezoni gripa, i da je zato bitno raditi precizne testove i široko testiranje.
Kaže i da je koronavirus RNK virus i da je terapije za njega teško napraviti jer je RNK nestabilan u odnosu na DNK.
-Zbog toga je s jedne strane jasno da je koronavirus teško mogao nastati u laboratoriji- kaže Stanković i dodaje da bi, da postoje tehlnologije za modifikovanje RNK, one bile primenjene u lečenju drugih bolesti do sada.
Naglasila je i da lek za neku bolest, kada se napravi u laboratoriji, prođe od 20 do 50 godine dok ne dođe do apoteke, pa da se zato u ovom slučaju i radi skrining lekova koji su za druge bolesti.
Dodala je i da lekovi leče posledice virusa, a ono gde se nauka sada fokusira je obezbeđivanje imuniteta i sprečavanje da do virusa dođe - uz vakcine.
A dok se ne pojavi vakcina bitno je da nosimo maske, držimo distancu i održavamo higijenu ruku, kaže Stanković i dodaje da su u Njujorku uz poštovanje tih mera uspeli da četiri - pet meseci zadrže nivo infekcije ispod jedan posto.
(Glas javnosti/N1)