Glas Javnosti

NAMIRNICE KOJE IMAJU NAJVIŠE VITAMINA : Kiseli kupus, krastavčići ili karfiol

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Zimnica je nezaobilazni deo zimskih gastronomskih rituala, bogatstvo korisnih hranljivih materija koje rado pripremamo i konzumiramo. Trpeza je u periodu zime uglavnom bogata, a uz redovne obroke veliki je broj događaja na kojima nije lako ispoštovati umerenost.

Zdravstvene koristi fermentisane hrane koja čini najveći deo zimnice, dobro su poznate. Kombinacija sastojaka iz prirodno kiselih namirnica i tečnosti vode u kojoj se dodatno kiseli i odvija proces fermentacije utiče na povećanje korisnih svojstava. Fermentisana hrana je pre svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici. Pored toga, fermentisano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet. Slana kiselina koja se stvara fermentacijom čini fermentisanu hranu pogodnom za osobe sa dijabetesom, a neke studije su dokazale da može pomoću u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.

Kiseli kupus: Zima se bez njega ne može zamisliti, da li je to i najzdravija zimnica

Kiseli kupus obiluje vitaminom C, beta karotenom, kalijumom, magnezijumom i sumporom, a i ima veoma malo kalorija. Jedan je od najjačih prirodnih probiotika. Odličan je izvor vlakana, uz vitamine i minerale. Bogat je enzimima koji pomažu telu da lakše razgradi hranu što je značajno za apsoprciju hranljivih sastojaka. Dobre bakterije iz kiselog kupusa su „melem“ za sluzokožu digestivnog sistema, a kada nam je sluzokoža zdrava ćelije imunskog sistema deluju kao barikada za neželjene supstance i toksine.

Ono što kiseli kupus još izdvaja i stavlja ga na vrh liste zdravih namirnica jeste vitamin K2, koji pomaže u sprečavanju nakupljanja naslaga kalcijuma (plakova) u ​​arterijama. To je i najznačajniji faktor za pojavu ateroskleroze. Mana kiselog kupusa je so, uz veliku količinu natrijuma.

Kiseli krastavčići

I oni spadaju u omiljene zimske namirnice. Sadrže veliku količinu vitamina K, C i vitamina A. Uz dobre digestivne karakteristike, mogu da utiču na smanjenje nivoa šećera u krvi, a zanimljivo je da sok od kiselih krastavaca može da umiri grčeve u mišićima. Vitamini B grupe (B6, B12), zatim riboflavin, niacin i tiamin takođe se nalaze u kiselim krastavčićima. Tu su i velika količina vode, proteina, malo masnoća i dosta vlakana. Što se tiče minerala, u njima su gvožđe, kalijum, natrijum i fosfor.

Pored toga što dobro utiču na probavu, istraživanja pokazuju da kiseli krastavčići mogu da stabilizuju nivo hemoglobina.

Karfiol: Za mnoge iznenađujuće, ali…

Karfiol je povrće koje ne sadrži masnoće i natrijum. Obiluje vitaminima C, K, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, mineralima i fitohemikalijama. Dobar je izvor vlakana, proteina, kalijuma i fosfora. Karfiol deluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih oboljenja zbog alicina, a visok sadržaj omega-3 masnih kiselina smanjuje upalne procese.

Ako redovno konzumiramo karfiol, smanjujemo rizik od nastanka artritisa, gojaznosti i dijabetesa, a ovo povrće pozitivno utiče na cirkulaciju. Glukozinolati u karfiolu pogoduju eliminaciji štetnih materija iz organizma, a sve je više istraživanja koja potvrđuju da karfiol ima potencijale u prevenciji malignih bolesti, zahvaljujući izotiocijanatima. Kombinacija selena i vitamina je značajna za imunitet  i dobar nivo holesterola u krvi. Kako sadrži najmanje soli u odnosu na kiseli kupus i krastavčiće, jasno je da je karfiol možda i najbolji izbor iz zimnice, ako u obzir uzmemo potencijalne rizike koje konzumenti fermentisane hrane imaju (posebno kardiovaskularni bolesnici, osobe sa dijebetesom).

Glas javnosti/E klinika

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR