Elektronski sistem prijavljivanja sezonskih radnika u poljoprivredi mogao bi, uz određena prilagođavanja, da se proširi i primeni na one koji su angažovani na kućnim i pomoćnim poslovima, na povremenim poslovima u turizmu i ugostiteljstvu, kao i u građevinskoj industriji na nekvalifikovanim fizičkim poslovima, jedan je od zaključaka analize dveju organizacija.
U analizi koja je predstavljena u prostorijama NALED procenjuje se da bi korist od proširenja takozvanog "sistema pojednostavljenog prijavljivanja" imalo oko 80.000 ljudi angažovanih na poslovima kao što su čuvanja dece i starih, čišćenja i održavanja kuća, kao i oni koje ugostiteljski objekti angažuju "na dan" kao kuvare, konobare, šankere ili čistače.
Korist bi, takođe, imali i oni koji rade kao nekvalifikovani građevinski radnici na utovaru i istovaru materijala, kopanju, nasipanju i sličnim poslovima.
U NALED i GIZ podsećaju da svaki peti radnik u Srbiji radi na crno i da ih je, pored poljoprivrede, najviše u turizmu i ugostiteljstvu (15,1 odsto) i građevinarstvu (11,3 odsto), dok na kućnim i pomoćnim poslovima svako drugo lice radi bez ugovora i prava na penziono osiguranje i zaštitu od povrede na radu.
U analizi se zaključuje da je sistem pojednostavljenog prijavljivanja u slučaju sezonskih radnika u poljoprivredi, koji je zaživeo u januaru prošle godine, doprineo da se broj angažovanih na crno prepolovi.
- U 2018. godini bilo je prijavljeno samo 3.500 sezonskih radnika, već sledeće godine, kada je sistem zaživeo, bilo ih je 27.000, da bi do oktobra ove godine broj prijavljenih sezonaca dostigao 42.500- naglasila je šefica Jedinice za hranu i poljoprivredu u NALED Tisa Čaušević.
Projektni menadžer u GIZ Zoran Jakovljev istakao je da je elektronska prijava sezonskih radnika doprinela da se u budžetu, na osnovu plaćenih poreza i doprinosa, ostvari četiri miliona evra dodatnih prihoda, zbog čega GIZ podržava širenje tog sistema na druge sektore, kao i na druge države Zapadnog Balkana.
(Glas javnosti/N1)