Stanari zgrade u Jug Bogdanovoj ulici u Kraljevu, koju su još Nemci započeli da zidaju za vreme Drugog svetskog rata, a gradnja završena 1947. godine, kažu da su jedina u koju gradska vlast nije uložila ništa za sanaciju. A kako izgleda danas, najbolje ilustruju ovi snimci. Fasade skoro da nema više, krov koji prokišnjava, vlaga je u podrumima i zidovima, a pukotine su sve šire.
-Niko nije hteo da nam izađe u susret. Obraćali smo se svim vlastima. Sadašnja nije htela ni da nas primi na razgovor. Jednostavno, nemaju para za našu zgradu-, kaže Zlata Vasiljević, jedna od stanarki zgrade.
Vukman Rakočević, zamenik gradonačelnika Kraljeva, kaže da su posle zemljotresa 2010. godine, na području grada ukupno 32 stambene zgrade ušle u proces rekonstrukcije. Ali, ne i pomenuta zgrada, stara blizu 80 godina.
-Komisije za procenu štete u objektima kolektivnog stanovanja, konstatovale su da zgrada nije bila ni tada, a ni sada konstruktivno oštećena. Odnosno nije bila iznad prvog stepena oštećenja. I to se može videti u zapisniku koji je sačinjen. Prema tadašnjim važećim kriterijumima, ona nije mogla da uđe u program rekonstruktivne sanacije, zato što je bila statički bezbedna-, kaže Rakočević.
Rakočević tvrdi da ako bi komisija sastavljena od inženjera, i danas izašla da proceni ovu zgradu, utvrdila bi da je ona statički bezbedna.
Međutim, u zapisniku o proveri stanja koji je upravnik zgrade uradio pre dve godine, piše da su temelji u lošem stanju, da su noseći stubovi rastrešeni, da je stanje međuspratne konstrukcije loše, da je stepenište rasklimano, krovna konstrukcija trula...
U tom izveštaju, praktično piše da su svi delovi zgrade u lošem stanju.
-Mislim da svi stanari žive u nekom strahu kada uveče odu na spavanje. Jer, ne znamo kada zgrada može da se sruši. Zemljotres jačine 2 stepena po Rihteru, mislim da bi srušio zgradu. Dovoljno je da malo duže sedite na klupi ispred zgrade i videćete kako malter sa nje otpada-, priča Mirjana Jovović.
Iz gradske vlasti su rekli za da će primiti na razgovor stanare pomenute zgrade, kako bi u "perspektivi pronašli neko rešenje".
Jedno od njih je da se uključe u projekat subvencionisanja stambenih jedinica. Polovinu projekta sanacije bi snosio grad, dok bi drugi deo morali da obezbede stanari.
(Glas javnosti/N1)