"Pitanje odluke Centralne banke Kosova o gotovinskom poslovanju se dotiče pitanja o kojima je trebalo da se pregovara u vezi sa ZSO, poput statusa i finansiranja Institucija kojima upravlja Srbija na Kosovu i njihova integracija u kosovske institucije i pravni okvir.
EU je zabrinuta zbog odsustva prethodnih konsultacija i zbog posledica koje bi ova odluka mogla imati na svakodnevni život kosovskih Srba i drugih zajednima. To se posebno odnosi na posledice po škole i bolnice, s obzirom na očigledno odsustvo alternativnih rešenja u ovom trenutku“, naveo je Borelj u pisanom odgovoru Evropskom parlamentu.
Borelj je istakao da je osnivanje ZSO obaveza za Kosovo po međunarodnom pravu, jer proističe iz Briselskog sporazuma iz 2013. godine, koji su tzv. "Kosovo" i Srbija zaključili u dijalogu uz posredovanje Unije, a zatim je usvojen u tzv. kosovskoj skupštini.
Podsetivši da je EU izradila Evropski nacrt statuta ZSO, u konsultaciama sa stručnjaka za međunarodno pravno, uz poštovanje relevantnih sporazuma o dijalog, kao i „kosovski pravni okvir“, te „crvene linije strana u meri u kojoj je to moguće“.
Taj nacrt statuta je, navodi Borelj, 21. oktobra prošle godine, predstavljen Aljbinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću, a Kosovo je 26. oktobra obavestilo EU da bi prihvatilo predlog, pod uslovom da Sporazum o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, Aneks i sam Nacrt statuta ZSO, formalno potpišu Kurti i Vučić..
Kako je Srbija isključila svaki oblik potpisa, navodi Borelj, od tada se kosovski predstavnici nisu angažovali u razgovorima o ZSO.
Glas javnosti/Kosovo onlajn