Populacija vrabaca i drugih ptica drastično se smanjuje širom Evrope, uključujući i Srbiju. U Parizu, broj vrabaca smanjio se za 70% od početka 21. veka, što je deo šireg trenda smanjenja broja ptica u Evropi, gde je u poslednjih 40 godina nestalo oko 600 miliona ptica.
Ovo dramatično smanjenje populacije vrabaca u gradskim sredinama uglavnom je posledica urbanizacije, gubitka prirodnih staništa, zagađenja i klimatskih promena.
Projekti poput „Quartiers Moineaux“ u Parizu pokreću se sa ciljem zaštite vrabaca, uključujući postavljanje gnijezda i nastambi za ptice, kako bi se podržao njihov povratak i očuvanje u urbanim sredinama.
U Srbiji, pored vrabaca, postoje brojne ugrožene vrste koje zahtevaju pažnju i zaštitu. Sve veća antropogena aktivnost, kao što su promene u upotrebi zemljišta, urbanizacija i zagađenje, doprinose smanjenju biodiverziteta.
Neki od primera ugroženih vrsta uključuju Apolonovog leptira, prdavca, stepskog sokola, lipljana i veliku droplju. Svi oni se suočavaju sa različitim izazovima koji utiču na njihove populacije, od gubitka staništa do zagađenja voda i klimatskih promena.
Zaštita ovih vrsta u Srbiji regulisana je zakonima koji imaju za cilj očuvanje njihovih staništa i promociju održivog korišćenja prirodnih resursa.
Glas javnosti