Istoričar Momčilo Pavlović podseća da je Solunski front probila Šumadijska divizija i da je bio dugačak 100 kilometara. Šumadijska divizija Druge armije je bila udarna pesnica na čelu sa Stepom Stepanovićem.
U Kraljevini Jugoslaviji ovaj praznik je obeležavan na različitne načine - naročito je spektakularno bilo 1928. i 1938. godine, podvlači Pavlović.
Prema njegovim rečima, mnogi pukovi imali su slavu toga dana, ukazom kralja Aleksandra vrhovnog komandanta, mnoga udruženja, posebno udruženja rezervnih oficira su taj dan slavili kao svoj dan.
- Petnaestog septembra 1918. probijene su linije bugarsko-nemačke koje su utvrđene na planinskim visovima na severu Grčke, odnosno današnje Makedonije, na visini od 1.600 metara, sa različitim kotama - rekao je Pavlović.
Front je bio dugačak više od 100 kilometara, a breša gde je probijen front bila je između sedam i devet kilometara.
Dan pre toga, 14. septembra, sistematskom artiljerijskom vatrom napravljena je priprema, ali front je probijen pešadijom, rekao je Pavlović.
- Šumadinci su dobili pohvalu od vrhovnog komandanta ukupnog fronta, francuskog generala Deperea, koji je naročito cenio srpsko junaštvo. U Kraljevini Jugoslavije to je bio dan slave srspke vojske i dan slobode - kaže istoričar.
Taj dan označava i početak sloma centralnih sila i na drugim frontovima, jer taj front je nagovestio slom centralnih sila i pobedu saveznika.
Posle proboja fronta doneto je 14 Vilsonovih tačaka - koje govore o tome koji narodi imaju pravo na stvaranje sopstvenih država.
Direktna politička posledica tog događaja je bila stvaranje zajedničke države sa Srbima preko Drine, Hrvatima i Slovencima.
(Glas javnosti/ RTS)