Ovo se odnosi na lica koja su, za vreme trajanja KOVID-krize učestvovala na javnim skupovima i protestima, a optužena su, odnosno osuđena za određena krivična i druga kažnjiva dela.
Pravo na javno okupljanje predstavlja fundamentalno građansko i političko pravo. Evropski sud za ljudska prava poklanja posebnu pažnju zaštiti ovog prava, i to na način što, kad utvrdi povredu prava na javno okupljanje, automatski smatra da je time prekršeno i pravo na slobodno izražavanje. Jedini uslov za punovažno vršenje ovog prava jeste da javno okupljanje bude mirno i nenasilno, kakva su upravo bila sva javna okupljanja na koja se odnosi ovaj Nacrt zakona, prenosi 24hrs.me.
KOVID-pandemija izazvala je krizu ostvarivanja osnovnih ljudskih prava u gotovo svim evropskim i u velikom broju ostalih zemalja.
U Crnoj Gori je krivično delo nepostupanja po zdravstvenim propisima propisano blanketno, ali tako da njegovi elementi nisu u potpunosti definisani Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, već su bili određivani brojnim naizmeničnim podzakonskim aktima tj. naredbama resornog ministarstva.
Time je ozbiljno naručen princip zakonitosti u kaznenom pravu, zbog čega je, između ostalog, Skupština Crne Gore donela Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti 27. maja 2021. godine.
Pored navedenog, prethodna vlast je grubo zloupotrijebila krizu izazvanom pandemijom koristeći režim vladanja podzakonskim aktima za selektivno postupanje i diskriminatorno kažnjavanje građana. Prepoznajući značaj prava na javno okupljanje, međunarodni predstavnici u Crnoj Gori su, tokom prethodne godine, više puta javno reagovali apelujući na obavezu poštovanja ovog ljudskog prava i obezbeđivanje jednakih uslova za njegovo vršenje svim građanima.
U cilju obezbeđivanja potpune ravnopravnosti svih građana Crne Gore, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava predlaže da se zakon o amnestiji učesnika javnih okupljanja primeni na period od 28. 12. 2019. do 31. 05. 2021. godine, kao i da njime budu obuhvaćeni učesnici građanskih protesta-litija, kao i učesnici tzv. kontra-protesta ali i ugostitelji i samostalni privrednici koji su organizovano ili spontano učestvovali na javnim skupovima.
Budući da Ustav Crne Gore, za razliku od ustava nekih zemalja u regionu, omogućava Skupštini da daje amnestiju za sva krivična i druga kažnjiva dela, to je ovim Nacrtom zakonom predviđeno oslobođenje od krivične i prekršajne odgovornosti za ona kažnjiva dela koja su učesnicima javnih okupljanja u naznačenom periodu najčešće stavljana na teret.
Uvažavajući duh Ustava Crne Gore i tradiciju ustavne odredbe o tome da amnestiju daje Skupština, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, u skladu sa članom 134 Poslovnika Skupštine Crne Gore, dostavilo Nacrt zakona o amnestiji učesnika javnih okupljanja Skupštini Crne Gore i narodnim poslanicima na razmatranje i dalje odlučivanje.
(Glas javnosti)