U digitalnom dobu, klik na malo polje sa oznakom „Nisam robot“ postao je svakodnevna navika. Ipak, retko ko se zapita šta se zapravo događa u trenutku kada potvrdimo da nismo mašina.
Na prvi pogled, čin se čini trivijalnim – zar ne bi bilo lako isprogramirati veštačku inteligenciju ili bota da klikne na kvadratić i „pretvara“ se da je čovek? Ispostavlja se da su stvari mnogo sofisticiranije.
„Nisam robot“ opcija deo je sistema poznatog kao CAPTCHA (Completely Automated Public Turing test to tell Computers and Humans Apart). To su razne forme provere – od označavanja slika do prepoznavanja iskrivljenog teksta – koje za cilj imaju da zaustave automatizovane programe.
Međutim, sam klik nije presudan. Sistem posmatra način na koji pomerate miš, brzinu i putanju kretanja kursora, pa čak i mikropauze pre nego što završite akciju. Ove suptilne varijacije otkrivaju ono što je gotovo nemoguće savršeno imitirati – ljudsku nepredvidljivost.
Iako su CAPTCHA sistemi godinama uspešno razlikovali ljude od mašina, napredna veštačka inteligencija počinje da ih probija. Na primer, novije AI tehnologije, poput ChatGPT Agenta, već su uspešno prošle test „Nisam robot“.
Tajna leži u tome što se AI često oslanja na ljudsku pomoć – kada je ljudski operater uključen u proces, obrasci kretanja i ponašanja deluju autentično.
Osim kretanja miša, CAPTCHA ponekad uzima u obzir i širu sliku, istoriju pretraga i obrasce ponašanja. Ako ste u kratkom vremenskom periodu prešli iz mejlova na YouTube video o mačkama, pa zatim pregledali Instagram profil bivšeg partnera, vrlo je verovatno da ste čovek.
Ironično, upravo taj haos naših svakodnevnih internet navika postaje dokaz našeg ljudskog identiteta, piše Super Car Blondie.
Glas javnosti /U01S