To kaže profesor Fakulteta organizacionih nauka (FON), dr Miloš Jovanović, sa katedre za organizaciju poslovnih sistema povodom najava o tome da će u u Srbiji u centru pažnje ubuduće biti nekoliko oblasti iz IT sektora, odnosno veštačke inteligencije (AI).
Ambicozna strategija
Premijerka Ana Brnabić je saopštila da je pre mesec dana već
izdata prva dozvola za treći stepen autonomne vožnje, odnosno za vozilo kojim će upravljati veštačka inteligencija u prisustvu vozača.
Tu je takođe izgradnja kampusa BIO4 u kome će raditi 5000 naučnika, studenata i profesora i nastavak izgradnje naučno-tehnoločkih parkova u Nišu, Čačku i Kruševcu. U Kragujevcu koji ima data centar, najbezbedniji na svetu, počeće izgradnja inovacionog distrikta, a za potrebe razvoja veštačke inteligencije Srbija će kupiti još jedan superkompjuter, 10 puta jači od onog koji već imamo, navela je Brnabićeva.
Stručnjak za veštačku inteligenciju, Jovanović kaže da je ona možda ne tako vidljivo, ali već prisutna u našoj svakodnevici, da je ta automatizacija već zamenila čoveka u pojedinim oblastima. Tako ona služi da na osnovu velikog broja podataka, na primer, selektuje ko je rizičan za dobijanje kredita, ili selektuje kandidate pogodne za neki posao, ili kod lečenja pomaže lekaru u uspostavljanju dijagnoze, ali i meteorolozima kod vremenske prognoze.
Srbija ima kvalitet
On ističe da na našim fakultetima zaista imamo dosta programa koji uključuju pravljenje takvih sistema i u oblastima finansija, mašinstva, elektrotehnike, poslovanja...
„Srbija tu stvarno ima neke svoje kvalitete, pre svega u ljudima. Mi na IT polju, a i u tom podskupu IT-a koji se zove veštačka inteligencija ima kvalitetan kadar. Posebno visokim obrazovanjem izbacuje ljude koji su sposobni da razvijaju takve sisteme. Problem je, međutim, što u Srbiji nema puno mesta, odnosno firmi u kojim takav ljudski kapital može da se iskoristi i zato vrlo često svi ti ljudi rade za inostrane firme praveći takve sisteme njima“, napominje naš sagovornik.
Time, kaže, dokazujemo našu kompetentnost na tržištu rada, pogotovo što je reč o firmama koje jako dobro posluju i teško im je parirati.
Kada bi se našao način da se taj kadar angažuje u takvim institucijama ali srpskim, onda bi bilo više koristi za nas, pa, kako smatra, instituti koji postoje ili tek treba da se formiraju bi svakako bili vetar u leđa tome.
On ističe da se celo to polje veštačke inteligencije brzo razvija. Na pitanje koliko smo zaista blizu toga od te prve izdate dozvole za autonomno vozilo o čemu je govorila premijerka Ana Brnabić to nađe i širu primenu, on kaže da se do pre 10 godina verovalo da to tehnički nije izvodljivo, da je jako kompleksan problem.
A za to je bilo razloga, jer ima dosta faktora koji utiču na to da bi mašina mogla sama da vozi, od nepredvidivog ponašanja ljudi u saobraćaju, situacijama koje nikada ne mogu biti precizno predviđene, do neobeleženih puteva.
Stvari su se, razvojem veštačke inteligencije, u međuvremenu promenile i prvi sistemi autonomne vožnje su već razvijeni, ukazuje Jovanović, ističući da u tome prednjači kompanija „Tesla“.
„Ta vozila već postoje i ta dozvola koja je izdata je dozvola za neki od tih automobila koji ima tu mogućnost. Verujem da se radi o „Tesli“, jer je ta kompanija do sada najviše dogurala sa tim. Vi kada sad kupite „Teslu“ koji košta 40-50 hiljada dolara, on ima sistem koji sam može da vozi. Ti sistemi su ugrađeni u atomobilima koje ljudi koriste“, ističe profesor FON-a.
Glas javnosti/S04S