Šta ako nas, posle perioda procvata ovih tehnologija, ipak čeka "zima veštačke inteligencije" u kojoj ćemo se totalno "ohladiti" od sada nezamenljivih virtuelnih saputnika.
U poslednjih nekoliko godina svedoci smo eksplozivnog napretka veštačke inteligencije - neuronske mreže, veliki jezički modeli, automatizacija procesa i infiltriranje AI alata u svaki segment života i privrede. Kompanije širom sveta utrkuju se koja će uložiti više novca u razvoj ovih tehnologija, ali je pitanje kada će doći do prezasićenja i stagnacije. Kada dolazi "zima veštačke inteligencije"?
Termin "zima veštačke inteligencije" nije sasvim nov - prvi put korišćen je još 80-ih godina prošlog veka, kako bi se opisao nagli pad interesovanja za tehnologije na bazi AI, prouzrokovan previsokim očekivanjima, a zatim i padom investicija, spominjanjem alata i njegovim korišćenjem. Prva takva "zima" nastupila je još 1974. godine, kada je britanski matematičar Džejms Lajthil izjavio kako je maksimum do koga AI može da dobaci - rešavanje prostih zadataka.
Druga "zima veštačke inteligencije" nastupila je krajem 80-ih godina, kada su se već pojavili napredniji programi koji su bili usko specijalizovani za određene oblasti - u njih su posebno ulagale vlasti i tehnološki giganti tog vremena. Međutim, uskoro je postalo očigledno da su ti sistemi preskupi za održavanje, pa se fokus sa tih mašina izmestio na personalne računare Epl i AjBiEm. Novo razočaranje tehnologijama dovelo je da "zamrzavanja" AI alata sve do 90-ih godina.
Danas smo svedoci munjevitog razvoja alata sa veštačkom inteligencijom - ČetGPT, Gemini, DipSik i mnogi drugi softveri čine čuda potpuno besplatno ili za jako malo novca. Meže se reći i da je sada "proleće veštačke inteligencije", jer sve cveta, buja, a prava magija gotovo izvesno tek sledi. Međutim, stručnjaci smatraju da do "zime" nema mnogo, jer se već sada AI susreće sa brojnim problemima - ulaganja su velika, alati su često u sukobu sa zakonodavstvom, a neki ih čak i zabranjuju.
Po prognozama stručnjaka, narednu "zimu" možemo očekivati za nekih 15 do 30 godina, ako se postojeći sistemi iscrpe, a nova rešenja ne daju očekivane rezultate. Do tada, imaćemo "leto" i "jesen", tokom kojih će veštačka inteligencija biti najefikasnija, najzrelija i dokazati da su sredstva uložena u njen razvoj itekako opravdana, prenosi ruski portal TekInsajder. Međutim, "zima" koja dođe razlikovaće se od prethodnih ponajviše jer su ovaj put AI alati integrisani u sve - u svakodnevicu, poslovanje, pa čak i umetnost.
Glas javnosti/V02S