Istraživanje je pokazalo da je Gugl od 2011. godine sarađivao sa administracijama oko 150 zemalja koje žele da se informacije izbrišu iz njihovog javnog domena, a da je osim sa demokratskim vladama sarađivao i sa diktatorskim režimima i vladama optuženim za kršenje ljudskih prava, uključujući policiju u Avganistanu koji kontrolišu talibani.
Nakon zahteva vlada Rusije i Kine, Gugl je uklonio sadržaje kao što su video snimci na Jutjubu antidržavnih demonstranata ili sadržaj koji kritikuje i navodi korupciju među njihovim političarima.
Prema podacima same tehnološke kompanije, oko 5,6 miliona sadržaja na globalnom nivou je označeno za uklanjanje, nakon zahteva vlada različitih zemalja.
Gugl svakodnevno koriste milijarde ljudi, preko pretrage, Jutjuba, Drajva i Kroma, informacije mogu biti uklonjene iz različitih razloga, kao što su kršenje autorskih prava, povreda privatnosti, kleveta ili zbog kršenja politika kompanije.
Ta kompanija ne objavljuje pune podatke o zahtevima za uklanjanje, ali pravi izbor rezimea o određenim zahtevima za cenzuru za koje veruje da „mogu biti od javnog interesa”, koji su uključeni u Izveštaj o transparentnosti, koji se ažurira svakih šest meseci, što je analizirao Observer.
Za četiri godine, do juna 2024. godine, Rusija je dala više od 60 odsto zahteva za uklanjanje, a državni internet cenzor, Roskomnadzor, jedna je od vladinih agencija koja je najčešće korespondira sa Guglom.
Između ostalog, po nalogu Roskomnadzora, Gugl je uklonio Jutjub video koji je navodno razotkrio „korupciju među političarima” i uputio „neke retoričke pretnje nasilnom akcijom protiv navodnih korumpiranih političara”, navodi se u izveštaju Gugla.
U Kini, na zahtev Ministarstva javne bezbednosti, Gugl je uklonio više od 200 video snimaka.
To ministarstvo je zatražilo uklanjanje 412 sadržaja, od kojih je 346 „sadržalo navode o korupciji u političkom sistemu u Narodnoj Republici Kini ili priče o najvišim državnim zvaničnicima”.
Glas Javnosti/ P02S