Kembridž naučnici postavili su temelje za revoluciju u načinu na koji predviđamo vreme. Korišćenjem napredne veštačke inteligencije pod nazivom Aardvark Weather, istraživači tvrde da je moguće ostvariti precizne vremenske prognoze uz 1.000 puta manju računarsku snagu u odnosu na tradicionalne superkompjutere. Ovaj novi pristup je više od 10 puta brži, a s potencijalom da donese ogromna poboljšanja u brzini, tačnosti i smanjenju troškova, izaziva pravu pometnju u industriji meteorologije.
Za razliku od složenih i skupiih simulacija koje su prethodno zahtevale ogromne računske resurse i sate rada superkompjutera, Aardvark Weather koristi sirove podatke sa globalnih meteoroloških stanica, satelita, balona, brodova i aviona.
Ovaj pristup omogućava pojedinačnim istraživačima, čak i onima sa običnim desktop računarima, da generišu visoko precizne prognoze u rekordnom vremenu.
Profesor Ričard Tarner sa Univerziteta u Kembridžu ističe da ovaj sistem može doneti brze, tačne i jeftine prognoze za specifične industrije ili lokacije. Na primer, poljoprivrednici u Africi mogli bi brzo dobiti precizne vremenske prognoze koje će im pomoći u planiranju, dok bi kompanije za obnovljivu energiju u Evropi mogle bolje pratiti brzine vetra.
Tradicionalni sistemi za predviđanje vremena često zahtevaju godine rada velikih timova istraživača i nekoliko sati da bi superkompjuteri obradili merenja iz stvarnog sveta i generisali modele.
U suprotnosti s tim, Aardvark Weather omogućava bržu adaptaciju i kreiranje modela koji su specifični za određene korisnike i lokacije. Ovo ne samo da smanjuje troškove, već omogućava brže donošenje odluka u realnom vremenu.
Za razliku od trenutnih petodnevnih prognoza, koje se često smatraju grubo tačnim, istraživači sa Kembridža veruju da će ovaj AI model uskoro omogućiti tačne osmodnevne prognoze.
Ovaj pomak predstavlja značajan napredak u preciznosti vremenskih prognoza, što će imati dalekosežne posledice za mnoge industrije koje zavise od tačnih podataka o vremenskim uslovima.
Ovaj novi pristup ne samo da menja način na koji se prognozira vreme, već može uticati na brojne sektore koji se oslanjaju na vremenske podatke – od poljoprivrede, preko energetskih sektora, do urbanih planiranja.
Takođe, ubrzanje prognoza može značajno doprineti većoj otpornosti na klimatske promene i prirodne nepogode, omogućavajući bržu reakciju i bolju adaptaciju.
U svetlu ove tehnološke inovacije, predstoji nova era u meteorologiji, gde veštačka inteligencija može preoblikovati našu sposobnost da razumemo i predviđamo vreme – i to na načine koje smo do sada mogli samo da sanjamo.
Glas Javnosti/ K04S