Glas Javnosti

NAJFASCINATNIJA EVROPSKA DESTINACIJA: Idealna za ljubitelje prirode i neobičnosti severa

Putovanja
Autor: Glas javnosti

Nema zatvor, a javni prevoz je besplatan

Nalaze se usred Atlantika, između Islanda, Norveške i Škotske, čine ih stotine ostrva, ostrvca, stena i grebena, ‘glumili’ su u seriji o Džejmsu Bondu, u filmu ‘Nije vreme za umiranje’, i od njih živi više ovaca nego ljudi.

Ali počnimo redom. Farska ostrva se u suštini sastoje od 18 glavnih ostrva ukupne površine od 1.399 kvadratnih kilometara. Arhipelag je dugačak 113 kilometara i širok 75 kilometara i ima ukupno 1.100 kilometara obale. Najviši vrh arhipelaga je 882 metra nadmorske visine, dok je prosečna visina ostrva oko 300 metara.


Od pomenutih 18 glavnih ostrva, samo jedno je nenaseljeno, dok je najveće – po površini i broju stanovnika – Strejmoj. Takođe je dom glavnog grada Farskih ostrva, Toršavna, sa oko 20.000 stanovnika. Drugo po veličini ostrvo se zove Ejsturoj i na njemu živi oko 10 hiljada ljudi.

Kao i mnogo veći Grenland, Farska ostrva su autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske. Stotinama godina bili su pod Norveškom, sve dok nisu predati Danskoj, u okviru koje su od 1948. godine imali autonomiju. Arhipelag je poznat i kao Ovčija ostrva. Naime, na njima živi više ovaca nego ljudi.

Odnos snaga, prema brojnim izvorima, je 70 hiljada ovaca naspram oko 53 hiljade ljudi. Tamo se od 9. veka uzgaja njihova posebna vrsta ovaca (iako su dokazi o prisustvu ovaca pronađeni vekovima ranije), a u 19. veku je tamo uvezena i „škotska“ ovca.

Prilično izolovana Farska ostrva su neobično mesto iz nekoliko razloga. Na primer, neki izvori pominju da su 2019. godine, pre pandemije, turističke vlasti na ostrvima odlučile da se odmore od turizma. Tako su, na primer, odlučili da zatvore dosta turističkih atrakcija i umesto toga pozvali lokalno stanovništvo i posetioce da se pridruže akcijama održavanja pešačkih staza i druge važne infrastrukture. Isto tako, arhipelag je veoma specifičan po sistemu javnog prevoza.

Farska ostrva su takođe poznata po svojoj posvećenosti obnovljivim izvorima energije. Do 2030. godine cilj im je da svu struju dobiju od ovih, a jedna od posebnosti naselja su travnati krovovi na kućama (koje takođe pasu ovce). Isto tako, arhipelag nema čak ni zatvor, odnosno svi osuđeni na više od godinu i po dana se prebacuju u Dansku.


Štaviše, stanovnici Farskih ostrva (a čine ih mešavina čak 80 nacionalnosti) takođe su poznati po svojoj dugovečnosti.

Prosečan životni vek je 82,6 godina, zahvaljujući čemu su poznati kao 12. najdugovečnija nacija na svetu. Vreme je, očekivano s obzirom na geografsku lokaciju, izuzetno promenljivo, ali ostrva su zaštićena strujom Gol – luke se nikada ne smrzavaju, a zime nisu tako hladne kao što bi se očekivalo. U stvari, sneg pada samo povremeno, a prosečna zimska temperatura je 3,5 stepeni Celzijusa.

Oni koji posećuju Farska ostrva uglavnom to čine zbog neverovatne prirode. Neke od tamošnjih ‘razglednica’ poznate su širom sveta, a jedna od njih je svakako Traelanipa.

Ovaj lokalitet, poznat i kao Slave Cliff (jer su robovi koji se više nisu mogli fizički iskorišćavati sa njega izbačeni u doba Vikinga), nalazi se na ostrvu Vagar. Ovo mesto je atrakcija jer, kada ga pogledate sa vidikovca, možete uživati u neverovatnoj optičkoj iluziji. Izgleda kao da je tamošnje jezero visoko iznad Atlantika, iako leži na 30 metara nadmorske visine.


Obavezna „stanica“ je prelepi Mulafossur, vodopad koji se nalazi na zapadnoj strani istog ostrva kao i gore opisana optička varka, a čija voda uranja sa ivice litice u more ispod. Između svih ostalih čuda, svakako treba pomenuti i svetionik Kalur, koji se nalazi na severu ostrva Kalsoj i koji je poznat kao jedno od najlepših mesta za planinarenje na ostrvima.

Pored svega navedenog, arhipelag je poznat i po svom životinjskom svetu. Ostrva naseljava 110 različitih vrsta ptica, od kojih je možda najpoznatija slatka puffin, ili tupik. Međutim, i Farska ostrva se, kako ih često kritikuju, i dalje bave kitolovom. Tamošnje vlasti tvrde da bi bilo nerazumno ne iskorišćavati prirodna bogatstva koja im se nude i pravdaju se da to rade na održiv i smišljen, strogo regulisan način i da je kitolov deo njihove viševekovne tradicije.


Glas javnosti/N01S

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR