Glas Javnosti

ENGLESKI OLOŠI: London prednjači u pritiscima na evropsku petorku koja ne priznaje tzv. "Kosovo"!

Politika
Autor: Glas javnosti

Za potpredsednicu Foruma za međunarodne odnose Branku Latinović odluka Španije da prizna kosovske pasoše nije bila iznenađenje i ukazuje da ne bi trebalo dovoditi u vezu sa tim što je taj potez usledio samo nekoliko dana nakon najave britanskog šefa diplomatije Dejvida Kamerona da će London pomoći Prištini da dobije nova priznanja.

"Treba biti korektan prema španskim prijateljima i od toga ne treba praviti dramu, jer to nije bila nacionalna odluka.

Odluku da se ukinu vize za građane Kosova, odnosno uvede vizna liberalizacija nije donela donela španska vlada, nego Evopska komisija. I Španija koje je ne samo članica šengenskog prostora nego i jedan od zagovornika njegovog stvaranja, ima na neki način i jednu moralnu obavezu da ne deovodi u pitanje funkcionisanje Šengena. I ona jeste do sada bila jedina članica šengenskog prostora koja nije dozvoljava građanima sa Kosova i Metohije da sa kosovskim pasošima ulaze u Španiju. A sada mislim da jednostavno želi da pokaže te opšte vrednosti", kaže Latinović za Kosovo onlajn.


Nastavlja da takođe treba imati u vidu da su španski zvaničnici bili izričiti da taj čin ne treba nikako povezivati sa aktivnim priznanjem Kosova i da to ni na koji način ne dovodi u pitanje španski stav.

"Taj stav je vrlo striktan, treba podsetiti da Španija pominje teritoriju Kosova u svemu tome i da tu nema nekih većih iznenađenja", kaže ona. 


Kada je reč o politici Velike Britanije, Latinović ističe da se nakon napuštanja EU smanjila mogućnost Londona da direktno deluje preko tog foruma, ali može preko Natoa, pošto su sem Kipra, sve ostale države Unije koje nisu priznale Kosovo i članice Alijanse. 

"To bi više trebalo svoditi na tu liniju mogućnosti uticaja Velike Britanije, odnosno novog britanskog ministra, koji je, vidimo, počeo veoma dinamično i to pre svega u vezi sa našim regionom, odnosno sa Kosovom i Metohijom, što je za nas vrlo osetljivo i značajno.

 To je nešto što je stalno prisutno na agendi tih zemalja, pogotovo zemalja koje imaju velikih ambicija da deluju na evropskom i globalnom planu i to ne treba da iznenadi. To je samo pitanje dinamike, načina kako se to ostvaruje. Nekad je to intenzivnije, nekad je zastoj, a nekad je to najava da će nešto da se dešava", ukazuje Latinović.


Izjavu Kamerona treba povezivati i sa unutrašnjom situacijom u Srbiji.

"Ako imate jednu dobru unutrašnju situaciju, funkcionisanje države na evropskom nivou onda su i mogućnosti da vam neko na takav način skreće pažnju da može da utiče na ono što je za vas osetljivo male. Ako imate situaciju kao što je danas i posebno ono što je bilo na Kosovu i Metohiji u vezi sa slučajem Banjske, što je Kameron naglasio u svom istupu u parlamentu, onda imate takve izjave", objašnjava ona. 

Na pitanje da li očekuje pojačane pritiske na evropsku petorku - Španiju, Grčku, Slovačku, Rumuniju i Kipar - da promene taj stav i da li će ti pritisci upravo dolaziti iz Velike Britanije koja po nekim tumačenjima ima intencije da preuzme "palicu" kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine od EU i SAD, s obzirom na to da je ovo izborna godina za njih, Latinović kaže da je to - "dobra procena i dobra teza".

"S obzirom na to da je Velika Britanija nakon Bregzita počela da gradi svoj jači imidž kao geopolitičkog igrača i to ne samo u Evropi, već i na Pacifiku, Bliskom istoku, u tom kontekstu bi se to moglo tumačiti na taj način. Pogotovo što je Kameron jedan iskusan političar, jakog kalibra, ne treba zaboraviti da je bio i premijer, da je sproveo odluku o referendumu o istupanju Britanije iz EU.

On će sigurno čitavom tom procesu dati i lični pečat, nastojaće da se angažuje da u sadašnjim uslovima, pošto je izborna godina i za Evropski parlament i Evropsku komisiju, da dosta toga apsorbira i da Velika Britanija preuzme na sebe i na taj način ponovo istakne svoj značaj, kako u Evropi, tako i na međunarodnom planu", navodi Latinović.


Ona se osvrnula i na to da bi "najslabija karika" među evropskom petorkom koja ne priznaje Kosovo mogla da bude - Grčka. 

"Grčka se pominje u kontekstu jer je napravila neke korake koje druge članice petorke nisu uradile. Otvorila je trgovinsko predstavništvo u Prištini. Ono je nezavisno od ambasade u Beogradu, sve druge diplomatske kancelarije koje imaju ove ostale članice vezane su za ambasade, nisu samostalne, nego istureno odeljenje.

Prate situaciju na terenu i pokrivaju praktične korake u vezi sa svojim građanima, veći broj njih ima i svoje kontigente u okviru Kfora. Da li će Grčka načiniti taj jedan korak koji bi bio još značajniji, mislim da u ovom momentu nema naznaka za to. Ali to ne treba isključiti, zavisno od toga šta se bude dešavalo na Zapadnom Balkanu i uopšte u Evropi nakon izbora", zaključuje Latinović. 

Glas javnosti/Kosovo onlajn


BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR