STEŽE SE OBRUČ OKO MILA ĐUKANOVIĆA: Konflikt unutar NATO-a

Dešava se po prvi put u istoriji NATO-a, da je novo žarište konflikta, kojeg je prouzrokovao režim Mila Đukanovića unutar NATO-a, a ne kao do sada izvan Severnoatlantskog savezništva.

Međunodni zvaničnici kao što su Metju Palmer, Johanes Hahn, Pjer Mirel, ugledni američki ekspert Fransis Fukujama i drugi, koji oštro kritikuju režim Mila Đukanovića ustvari podržavaju „Veliku Srbiju”?

Korupcija veća od „Velike Srbije“

Oliver Varhelji, evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje je informirao javnost, da će izvještaj Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvo u EU, koji je trebao biti prezentiran u aprilu 2020, biti objavljen tek na jesen 2020.godine zbog proglašenja pandemije Covid-19. Posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore sadržava niz upozoravajućih kritika režimu Mila Đukanovića, prvenstveno fokusiranih na enormnu raširenost kriminala i korupcije i na neslobodu medija.
Vladavina prava u ovoj državi kandidatkinji je postala misaona imenica.

„Takva praksa ne postoji ni u jednoj članici EU i zadire u samu srž vladavine prava“, rekao je Johannes Hahn, sadašnji evropski komesar za budžet i administraciju EU i donedavni evropski komesar za proširenje, kritizirajući Mila Đukanovića i crnogorsku vladu, koja je podijelila stanove i povoljne kredite stotinama najviših zvaničnika režima među kojima su sudije i tužioci.

„Neka komesar za proširenje Johannes Hahn brine o standardima rješavanja socijalnih-stambenih potreba u svojoj zemlji, u okviru EU, a mi smo dužni da radimo u interesu naših građana. Ovo nije politika koja zahtijeva standarde, ovo je naša nacionalna politika i naše pravo“, rekao je Duško Marković (DPS), predsjednik režimske vlade, ali je kasnije pod pritiskom EU ustuknuo i morao javno objaviti imena zvaničnika.

„Pogledajte Crnu Goru, otvorena su 32 poglavlja, samo tri zatvorena, to se nikad nije dogodilo“ rekao je u aprilu 2020.godine Pierre Mirel, bivši generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR) aludirajući na trenutnu bespredmetnost podržavanja Crne Gore od strane EU. Pierre Mirel je u septembru 2019.godine predložio reviziju pregovaračkog okvira za zemlje Zapadnog Balkana što je u najvećoj mjeri prihvaćeno od ključnih država EU na čelu sa Francuskom.

Inače, francuski ambasador u Severnoj Makedoniji Kristijan Timonir, na konferenciji Civil Rights Defenders je obavijestio javnost, da je bogatstvo u Crnoj Gori „koncentrisano na 10 ili 12 porodica“, pitajući se, da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti, te da je Crna Gora primjer zašto treba preispitati kriterije za proširenje EU. Upravo zbog Đukanovića odnosno Crne Gore Sjeverna Makedonija i Albanija u oktobru 2019. na Summitu EU nisu dobili „zeleno“ svetlo za početak pregovora sa EU, što je prouzrokovalo ostavku tadašnjeg premijera Severne Makedonije Zorana Zaeva (SDSM) i prijevremene parlamentarne izbore u toj zemlji.

Na pitanje, koje su glavne zamerke Crnoj Gori kada je riječ o ispunjavanju standarda EU, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Kristin Gaborit, je navela da Crna Gora mora najviše napora da usmeri ka vladavini prava, odnosno borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovine ljudima.

Steže se obruč oko Mila Đukanovića
U izveštaju američkog Stejt Department, objavljenog u martu 2020.godine o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2019.godinu, se ponovo kritizira režim Đukanovića, da je korumpiran i da su vladini zvaničnici uključeni u koruptivne postupke, te da je politizacija državnog sistema osnova za korupciju. Takođe, izveštaj apostrofira i političko uplitanje Đukanovića u medijske slobode. Nerazrešeni fizički napadi na novinare, političko uplitanje u rad javnog RTV servisa, prljave kampanje koje su sproveli vladini tabloidi, nepravedno postupanje i ekonomski pritisak vladinih ministarstava i agencija na nezavisne i opozicione medije (p)ostaju značajan problem prema izvještaju Stejt Departmenta.

Prije izvještaja State Departmenta uslijedilo je snažno upozorenje Mili Đukanoviću, kojeg je uputio Metju Palmer, zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju, koji je i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan ) „Htjeli bismo da vidimo uspješne sudske postupke protiv onih koji su izvršili napade na novinare, uključujući napad na Oliveru Lakić, koja je dobitnica međunarodne nagrade ‘Hrabra žena’. Želeli bi da vidimo depolitizaciju Saveta vaše institucije, Radio Televizije Crne Gore“.

U izveštaju  Fridom Hausa „Države u tranziciji“, objavljenom 6. maja 2020., Crna Gora i Srbija su iz kategorije delimično konsolidovanih demokratija pozicioniranih u grupu tranzicionih, tzv. hibridnih režima.

„Godinama unazad uvećavanim zarobljavanjem države, zloupotrebom vlasti i taktikom strahovlade, Aleksandar Vučić u Srbiji i Milo Đukanović u Crnoj Gori, odveli su svoje države ispod crte – prvi put od 2003.godine, nisu više u kategoriji demokratija među zemljama u tranzitu”, navodi se u Izvještaju.

Dok je premijerka Vlade Srbije Ana Brnabić (SNS) na 18 stranica uputila zvaničan demant Fridom Hausa, sa iskazanom namerom i željom da se sa Fridom Haus započne konstruktivni dijalog i uspostavi saradnja, zato vrijeme režim Mila Đukanovića je preko svojih režimskih medija pokušao napraviti sprdnju i lakrdiju sa Izvještajem diskreditirajući ovu uglednu organizaciju, koja decenijama autoritativno i objektivno izvještava svjetsku javnost o stanju ljudskih prava i razvoju demokratije.

Izvještaj Freedom House je podržala Judy Rising Reinke, američka ambasadorka u Crnoj Gori apostrofirajući, da Izvještaj dolazi „u pravom trenutku“ te da pokreće važna pitanja zbog čega Crna Gora nazaduje. „Stavljajući po strani pitanja objektivnosti ili pristranosti u vezi sa tim izvještajem, činjenica je, da ankete pokazuju da skoro 90% građana Crne Gore vjeruje da je korupcija široko rasprostranjena i da, što je zabrinjavajuće, 60% građana vjeruje da je korupciju nemoguće iskorijeniti“, istakla je američka ambasadorka

Kosovo i Sjeverna Makedonija su među zemljama koje su napravile značajan napredak u odnosu na izvještaj Fridom Hausa objavljen za 2019.godinu, dok su Poljska i Mađarska dvije zemlje koje su zabilježile najveći pad.

Međunarodni institut IFIMES već duže vrijeme predlaže uvođenje sankcija prema liderima Zapadnog Balkana, koji na razne načine blokiraju uspostavu vladavine prava, podstiču i razvijaju korupciju, podržavaju i veličaju ratne zločince i ne priznaju pravosnažne sudske presude i koji pokušavaju sačuvati ili oživjeti autokratske režime. Fridom Haus je predložio SAD, da blokiraju izdavanje viza, zamrznu finansijska sredstva i preduzmu druge mjere prema fizičkim i pravnim osobama uključenim u kriminal i korupciju ili kršenje ljudskih prava, a Freedom House sugerira EU, da hitno istraže zloupotrebu sredstava iz evropskih fondova, što Međunarodni institut IFIMES snažno podržava.

Zašto Đukanoviću smeta i Fransis Fukujama?

Zašto i kako je Fransis Fukujama, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih političkih teoretičara i mislilaca današnjice kritikovao Mila Đukanovića i njegov režim.

„Crna Gora nije mnogo uradila da uđe u Evropsku uniju u ovom trenutku. Prošlog ljeta sam dugo razgovarao sa Đukanovićem kad sam bio u Podgorici. Mislim da je on efikasan političar, ali ne smatram da vodi demokratsku državu“ rekao je Fransis Fukujama početkom juna 2020. Objašnjavajući javnosti zašto misli, da je Milo Đukanović efikasan naveo je sledeće „Po mnogo čemu mislim da su se loše strane njegovog vođstva uspjele vrlo dobro sakriti, tako da sam u tom smislu mislio na efikasnost, u smislu njegove javne prezentacije. Ali sa druge strane, mislim da je on vrlo problematičan lider, zbog načina na koji je koristio političku moć – da se u Crnoj Gori onemogući stvarna borba za vlast.”

Fukujama je istakao, da nije isto članstvo u NATO-u i EU, jer se po pitanju NATO-a više radi o strateškom savezu i da u Crnoj Gori postoji mnogo korupcije. Fukuyama se osvrnuo na strane utjecaje u Crnoj Gori i rekao, da postoji velika zabrinutost zbog načina na koji se koristi kinesko finansiranje za izgradnju auto-puta Bar – Boljare. Smatra, da saradnja sa Kinom gura Crnu Goru u finansijsku opasnost i da je Đukanović sam donio puno upitnih odluka. Mišljenja je, da je svim istinskim demokratijama zaista potrebna promjena različitih stranaka na vlasti, a „On (Đukanović) je na vlasti u Crnoj Gori već veoma dugo.“ Freedom House navodi da se 39% inostranog duga Crne Gore odnosi upravo na Kinu. Kina nastoji da stekne utjecaj u regionu strategijom „dužničke diplomatije“, odnosno osiguravanjem sredstava finansijski oslabljenim zemljama na način, koji stvara političku zavisnost.

Zašto i od koga Đukanovićev režim traži regionalnu podršku i pomoć?
Najznačajniju podršku režimu Mila Đukanovića pruža Republika Hrvatska. Nedavna posjeta ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlić Radmana, je bila svojevrsni čin podrške režimu, gdje je izraženo zadovoljstvo statusom hrvatske nacionalne manjine u ovoj zemlji. „Jako podržavamo Hrvate u Crnoj Gori i njihove zastupnike u parlamentu Crne Gore. Hrvati na ovim prostorima su primjer kako možemo raditi zajedno i možemo biti čimbenici evropskih vrijednosti, koje je Hrvatska članstvom u Europskoj uniji ostvarila. Hrvatska koja predsjedava EU snažno i iskreno zagovara europski put Crne Gore“, naglasio je hrvatski ministar vanjskih poslova.

Dok Hrvatska, predsjedavajuća EU, zdušno podržava formiranje zasebnog trećeg entiteta u BiH, Tonino Picula (SDP/S&D) kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru „zatvara oči“ pred očiglednim zloupotrebama crnogorskog režima i Crne Gore i Hrvatske, koji su sponzore pronašli u Kini, ali i Ruskoj federaciji. Upravo ove dvije države pokušavaju da svoje netransparentne veze sa Kinom, ali i sa Ruskom federacijom prikažu i opravdaju, kao „dobre poslovne poteze“.

Režim Mila Đukanovića pokušava osigurati sveobuhvatnu podršku Bošnjaka Zapadnog Balkana (iako se neposredno dovodi u vezu za brojne zločine počinjene nad Bošnjacima uključujući i u Crnoj Gori) pozivajući se na borbu protiv velikosrpskog projekta i nacionalizma, ali i pokušava osigurati podršku regionalnih nevladinih organizacija i intelektualaca zloupotrebljavajući diplomatsku i obavještajnu mrežu.

Osnova djelovanja režima Mila Đukanovića je, da svi oni koji kritiziraju jedan od najkorumpiranijih režima u Evropi bivaju proglašeni zagovornicima velikosrpske politike i interesa, a upravo je Đukanović bio najbliži saradnik Slobodana Miloševića kada je velikosrpska politika bila u usponu početkom 90-tih godina prošlog stoljeća.

Postavlja se neizbježno pitanje, da li su SAD, EU, najznačajnije svjetske nevladine organizacije, međunarodni posrednici i diplomate, navedeni u ovoj analizi, projekti i u funkciji velikosrpske politike, jer kritiziraju i upozoravaju na režim Mila Đukanovića. Najbolji odgovor na ovo pitanje će prevashodno dati upravo oni iz regiona, koji zbog uvjerenja ili nekih drugih interesa podržavaju kriminalni i korumpirani režim neosuđenog ratnog zločinca Mila Đukanovića. Možda i zaključe, da je upravo Milo Đukanović ponovo oživio velikosrpski projekat pokušavajući uzeti imovinu Mitropolije Crnogorsko-Primorske Srpske pravoslavne crkve (MCP-SPC)

Analitičari smatraju, da je prema izvještajima EU i najznačajnijih zvaničnika iz EU i svjetske zajednice režim Mila Đukanovića osuđen na propast, jer je kao antidemokratski režim detektiran od institucija i pojedinaca zapadne provenijencije, da ne predstavlja nikav bastion otpora i borbe protiv navodne velikosrpske politike, i „Velike Srbije“ nego kriminalan i korumpiran režim, koji je došao u ozbiljnu konfrontaciju sa najmoćnijim zapadnim državama, dok u pozadini skriveno šuruje sa Kinom i Rusijom. Zbog toga će biti neizbježno posredovanje međunarodne zajednice, kako bi se riješio unutrašnji konflikt u Crnoj Gori, koji može ozbiljno ugroziti mir i stabilnost cijelog regiona.

Dešava se po prvi put u istoriji NATO-a, da je novo žarište konflikta, kojeg je prouzrokovao režim Mila Đukanovića unutar NATO-a, a ne kao do sada izvan Sjevernoatlantskog savezništva. Navedeni izvještaji, stavovi, kritike, upozorenja i političko-diplomatske aktivnosti vodećih država arodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom aktualnih događanja u Crnoj Gori pripremio analizu izjava, stavova i izvještaja međunarodnog faktora o stanju u toj zemlji. Iz opsežne analize „Crna Gora 2020: Steže se obruč oko Mila Đukanovića“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Crna Gora postaje krizno žarište unutar NATO-a. Krizno žarište se po prvi put pojavilo unutar NATO-a, a ne izvan njega kao što se to događalo do sada.
Kada se radi o režimu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića (DPS) neizbježno se postavlja pitanje, da li EU, State Department, Freedom House, Međunarodni institut IFIMES i međunarpokazuju, da se sve više steže obruč oko Mila Đukanovića i približava kraj njegovog režima.

(Izvor: In4s)

SKINI APLIKACIJU