Tačnije, putem uvale Kamenovo na Budvanskoj rivijeri oko koje Priština već duže od decenije bezuspešno vodi spor kako bi dokazala da je nekadašnje odmaralište izgrađeno u zaleđeni plaže vlasništvo „građana Kosova“. Podneli su i žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali i tužbu Međunarodnom sudu u Strazburu.
Iako od Prištine do Drača u Albaniji novim autoputem do Jadrana mogu da stignu za četiri sata, ne odustaju od, kako tvrde - svog parčeta crnogorske obale.
Kosovska agencija za privatizaciju, naime, tvrdi da je 33 hiljade kvadrata zemljišta u zaleđu Kamenova, jedne od najlepših plaža ne samo u Crnoj Gori, na kome se nalazilo kosovsko sindikalno odmaralište, bila imovina državnog preduzeća DP „Rekreaturs“ iz Prištine.
Tokom 1999. godine, četiri radnika tog preduzeća srpske nacionalnosti, kako navode u Agenciji, zahvaljujući dokumentaciji koju su posedovali, preregistrovali su DP „Rekreaturs“ iz Prištine u DP „Rekreaturs“ Budva i svu imovinu uknjižili na budvansko preduzeće.
Pošto je Osnovni sud u Kotoru odbio tužbu kosovske Agencije za privatizaciju ona je podnela žalbu Apelacionom sudu. Kako ovih dana pišu mediji u Crnoj Gori, Agencija za privatizaciju čeka i na izjašnjavanje Međunarodnog suda u Strazburu gde su podneli tužbu.
Firma „Rekreaturs“ Budva je u međuvremenu privatizovana. Kupac je 2002. godine bila je „Atlas grupa“ nekadašnjeg tajkuna od poverenja Mila Đukanovića, sada odmetnutog Duška Kneževića. U katastarskoj evidenciji crnogorske Uprave za nekretnine, međutim, piše da je kompleks od gotovo tri i po hektara na kome se nekada nalazilo kosovsko odmaralište svojina Crne Gore, a korišćenje je upisano na firmu „Rekreaturs”.
Tokom protekle decenije sporenja o vlasništvu nad 3,3 hektra u zaleđu Kamenova, od nekadađšnjeg odmarališta su ostale samo oronule barake radničkog odmarališta u koje su se 1999. godine uselile izbeglice sa Kosova i Metohije. Nakon pokušaja njihovog nasilnog iseljavanja, izbeglice su prihvatile da napuste barake, uz naknade koje su dogovorili sa budvanskim „Rekreatursom". Kako stvari sada stoje, Priština i Podgorica će se oko Kamenova još ćerati, ali uz slabe šanse samoproglašenog Kosova da preko Crne Gore dobije izlaz na more. Pogotovo što Kamenovo potražuju i meštani, tvrdeći da im nikada nije isplaćena naknada za eksproprijaciju zemljišta, odnosno da im je gotovo polovina zemlje oteta i na njoj izgrađeno odmaralište, zbog čega već više od deceniju vode sudsku borbu za povratak đedovine.
Zato je Osnovni sud u Kotoru još pre 15 godina doneo privremenu meru zabrane otuđenja, raspolaganja i opterećenja zemljišta koje je predmet spora.
(Glas javnosti/Sputnjik)