Učvrstio je centralnu vlast, suzbio plemenske podele i uspešno ratovao protiv Turske. Radio je na modernizaciji CG, zabranio krvnu osvetu, osnovao prvi stalni sud sastavljen od 12 plemenskih starešina, oformio prvu stalnu vojnu jedinicu (telesnu stražu) i jačao administraciju.
Počeo je izgradnju puteva i obavio popis stanovništva i imovine. Uveo je i porez (u naturi). Iako prevarant, Šćepan je bio jedan od najnaprednijih vladara te epohe, prosvetiteljskih nazora. Govorio je nemački, italijanski i francuski jezik. Sve to nije odgovaralo velikim silama.
1769. je u CG došao ruski knez Jurij Vladimirovič Dolgorukov, sa namerom da Šćepana raskrinka. Dolazak Rusa je naveo Crnogorce da pomisle da dolazi velika vojska koja će im pomoći protiv Turaka, što uopšte nije bila namera i Dolgorukov je jedva smirio buntovne Crnogorce.
1769. je u CG došao ruski knez Jurij Vladimirovič Dolgorukov, sa namerom da Šćepana raskrinka. Dolazak Rusa je naveo Crnogorce da pomisle da dolazi velika vojska koja će im pomoći protiv Turaka, što uopšte nije bila namera i Dolgorukov je jedva smirio buntovne Crnogorce. pic.twitter.com/bQqyJbQboM
— Infidel (@SerbianInfidel) September 11, 2020
Iako je Dolgorukov naizgled ubedio Crnogorce da je Šćepan uzurpator i da se zakunu Katarini Velikoj na vernost, Šćepan je brzim i teatralnim dolaskom sa gardom, vratio poverenje naroda. Dolgorukov ga je tada uhapsio i pod pretnjom mučenjem naterao da prizna da nije Petar III.
Dolgorukov je tako postao de fakto vladar CG, dok je Šćepan bio zatvoren. Kako ni knez nije bio spreman da vlada CG, niti je to želeo, zemlja je skliznula u haos plemenskih sukoba. U isto vreme njegovu glavu su ucenile i Turska i Venecija, a rusko pojačanje nije bilo ni u najavi.
Dolgorukov je rešio da što pre pobegne, plašeći se da će ga vladika Sava, blizak Veneciji, prodati neprijatelju. Potpuno šokantno, oslobodio je Šćepana iz zatvora, dao mu ruski oficirski čin i uniformu i u ime Rusije, proglasio ga za legitimnog vladara CG.
Dolgorukov je rešio da što pre pobegne, plašeći se da će ga vladika Sava, blizak Veneciji, prodati neprijatelju. Potpuno šokantno, oslobodio je Šćepana iz zatvora, dao mu ruski oficirski čin i uniformu i u ime Rusije, proglasio ga za legitimnog vladara CG. pic.twitter.com/6MVv29sZCt
— Infidel (@SerbianInfidel) September 11, 2020
Krajem oktobra, uz Šćepanovu pomoć a izbegavajući sela lojalna vladiki Savi, Dolgorukov je došao do jadranske obale i pobegao iz CG, da se nikada više ne vrati. Crnogorci su radosno dočekali Šćepanov povratak, ne mareći mnogo za to što nije Petar III. Vladao je još 5 godina.
Želeo je širi savez protiv Turske, tj. da zajedno sa Venecijancima i Rusima "probuši" Turske balkanske posede. Sebe je video kao cara ujedinjene srpske države. Međutim, po nalogu skadarskog paše Bušatlije, Šćepana je ubio sluga. Reforme koje je pokrenuo, zaustavljene su.
Sahranjen je u manastiru Donji Brčeli, a vladike su ponovo postale i svetovni vladari CG. Modernizaciju je nastavio potom vladika Petar I Petrović. Petar II Petrović Njegoš je Šćepana opevao u svom delu "Lažni car Šćepan Mali", 1847. godine, a delo je štampano u Trstu 1851.
(Glas javnosti/Twitter/Infidel)