Ustanak je otpočeo je 13. jula 1941. godine, pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovine avgusta, kada je ugušen jakom italijanskom ofanzivom. Borbe su nastavljene daleko nakon toga.
Ustanak je izbio neposredno nakon početka formiranja proitalijanske crnogorske marionetske vlade, a dobio je karakter opštenarodnog ustanka u kojem je učestvovalo oko 30.000 ljudi.
Ustaničke formacije su, koristeći iznenađenje, napale italijanske snage, zadale im teške gubitke i preuzele vlast nad mnogim oblastima Crne Gore.
Jedna od najvećih borbi tokom Trinaestojulskog ustanka vođena je na putu između Cetinja i Budve, kod sela Brajića, kada su gerilski bataljoni iz zasede napali italijansku motorizovanu kolonu, jačine 20 kamiona, 6 tenkova, 7 motocikala i jedan putnički automobil.
Posle višečasovne borbe italiajni su pretrpeli gubitke od 220 izbačenih iz stroja, dok su gerilci imali 2 mrtvih i 7 ranjenih.
Ugušen je krajem jula i početkom avgusta intervencijom 6 italijanskih divizija, a od septembra je počela ponovna organizacija partizanskih odreda od preostalih ustaničkih grupa
U borbama od 13. jula do 14. avgusta 1941. godine poginulo je 735 italijanskih vojnika, oko 1.120 je ranjeno i oko 2.070 zarobljeno. Ustanici su imali, prema nepotpunim podacima, 72 mrtvih i 53 ranjenih.
U vreme SFRJ, 13. juli, se obeležavao kao Dan ustanka naroda Crne Gore, a danas kao Dan državnosti.
(Glas javnosti)