Ovo je pokazalo istraživanje Centra za demokratsku tranziciju, ukazujući da su u nekoliko slučajeva otvarana diplomatska predstavništva samo da bi se na to mesto uputio određeni čovek, da bi se posle završetka mandata to mesto "izbrisalo".
Manjkavosti crnogorske diplomatije nalaze se između korica dokumenta pod nazivom "Kako od intuitivne do pametne diplomatije", koji su pripremili bivši ambasador Crne Gore, danas profesor Univerziteta u Bostonu Vesko Garčević i programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević.
Autori navode da je tradicionalni pristup dijaspori bio eksploatatorski, zasnovan na interesu za privlačenje investicija i direktnih uplata.
- Prisutna je i tendencija kontrole nad iseljeništvom zbog stvaranja glasačke baze, odnosno osiguranja političke podrške - navodi se u dokumentu uz podsećanje da, prema istraživanju Evrostata iz 2019. godine, Crna Gora ima ogromnu dijasporu po stanovniku, gde skoro cela država od oko 600.000 stanovnika živi van zemlje i to je veliki potencijal za unapređenje spoljnopolitičke agende.
Autori preporučuju uspostavljanje detaljne centralne baze podataka o crnogorskim uglednim građanima koji žive u inostranstvu, a koju Crna Gora trenutno nema. Ističu da je potrebno predstavnike dijaspore znatno bolje uključiti u formulisanje nacionalnih politika u ovoj oblasti.
Po mišljenju analitičara, prognoze su da će mala ambasada sa dvoje ili troje diplomata najverovatnije postati nefunkcionalna ako je ambasador politički imenovan, ako ne govori strani jezik, kao što je to često slučaj u Crnoj Gori, prenose Novosti.