Tri dečaka pre nekoliko dana zalutala su u šumi u blizini Modriče, a opšta panika je nastala kada je policija koja je tragala za njima shvatila da su dečaci nadomak minskog polja - jednog od oko 8.000 zaostalih u Bosni i Hercegovini, 25 godina od kraja rata.
Dva posto BiH, što je više od 1.000 kvadratnih kilometara, pod minama je, a to je površina jednaka teritoriji Beograda, Sarajeva i Zagreba zajedno. Od 1996. do 2018. godine od mina je očišćeno više od 207 kvadratnih kilometara, što je dvostruka površina Barselone. Osim mina, bosanske šume pune su i ostavljenog oružja, što je dodatni problem.
U Bosni se još gine od zaostalih mina
Direktor Centra za uklanjanje mina Saša Obradović, je potvrdio da BiH i danas ima problem sa zaostalim minama. Tokom zadnjih pet godina u državi je očišćeno 158,5 kvadratnih kilometara zemljišta, gde je uništeno 8.992 mine i 9.992 ostalih eksplozivnih ostataka iz rata.
-Najviše minsko-ekspolozivnih sredstava nalazi se u tri zone, u Unsko–sanskom kantonu i okolini Doboja i Maglaja gde su se vodila i najveća borbena dejstva u proteklom ratu. Nedostatak finasija za deminiranje doveo je do toga da posle toliko godina oš ima toliko aktivnih miniskih polja- kaže on.
Obradović dodaje da se ove godine završava opšti projekat procene minske situacije u BiH posle čega će se tačno znati koliko je još potrebno da završi sa deminiranjem za koju kaže da bi mogla biti gotova do 2027. godine.
-Bosna i Hercegovina odvaja određena finasijska sredstva za nekoliko timova među kojima je i bataljon Oružanih snaga BIH, koji u svom sastavu ima više od 300 deminera. Strani donatori koji ovde izdvajaju sredstva za deminiranje još su prisutni u BiH ali oni žele da vide malo veće učešće države u izdvajanju sredstava. Mi na godišnjem nivou prikupimo negde oko 20 miliona evra za deminiranje, od čega su pola donacije- navodi direktor Centra za za uklanjanje mina u BiH.
Demineri idu u inostranstvo
Obradović napominje da ljudski faktor nije problem jer postoji oko 1.300 deminera ali zbog nedostatka sredstava oni često taj posao ovavljaju u stranim državama.
-Jedino politička volja i efikasna koordinacija mogu voditi ka usvajanju izmena i dopuna postojećeg Zakona o deminiranju u BiH i dostizanju adekvatnih rešenja u konačnoj eliminaciji zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, dok će Centar za uklanjanje mina u BiH maksimalno angažovati sve postojeće potencijale u cilju realizacije planiranih terenskih operacija- dodaje Obradović.
Sa kakvom opasnošću se BIH i dalje bori, te koliko su ove zaostale naprave nestabilne i opasne, govori i cinjenica da su se tokom prethodne godine desile dve deminerske nesreće u kojima su dva deminera smrtno stradala, a četiri su povređena.
Konstantno obeležavanje miniskih polja
Zbog pandemije Kovida 19 rad Centra je u teškom zastoju demineri su svoje zadatke preusmerili na pojačano obeležavanje preostalih sumnjivih površina, te na kontrolu i obnavljanje postojećih znakova koje upozoravaju na minsku opasnost.
-Tako su kao rezultat rada tokom aprila timovi BHMAC-a izvršili kontrolu, obnovu i dodatno postavljanje 2.620 znakova hitnog obelježavanja širom Bosne i Hercegovine i to na područjima sa naglašenom minskom situacijom u Doboju, Kotor Varoši, Petrovu i Brodu, Derventi, Kostajnici, Ravnoj, Tomislavgradu, Bihaću, Jablanici, Livnu, Tarčinu, Vogošći, Ilijašu, Kiseljaku, Busovači, Tuzli, Gradačcu, Sapni, Brčkom- navodi on.
Prosečno godišnje bude postavljeno ili obnovljeno oko 10.000 znakova i na grašane se apeluje da ih poštuju i da ne uklanjaju minske oznake.
U Bosni i Hercegovini zbog poplava i klizišta 2004. godine došlo je i do pomeranja mina koje su zaostale u zemlji posle poslednjih ratova. Bujica je minska polja povukla u reke a Stručnjaci za deminiranje tada su upozorili da bi vodena bujica mogla ova minska polja da odvuče i preseli do susednih i drugih država i sve do Crnog Mora.
Izvor: Sputnjik