Kod gojaznih ljudi u organizmu već se odvija upalni proces. Masno tkivo u organizmu je upalno stanje tkiva i, kada dođe do infekcije, ono se povećava i narušava imunosistem. Do 80 odsto imuniteta nalazi se u crevima, a kod osoba koje preterano jedu creva se ne oporavljaju i dolazi do nagomilavanja toksina i viška masnoće. Upravo zbog toga gojazne osobe teže stvaraju imunitet - poručila je ona i dodala da je ovo stanje najprisutnije kod onih sa viškom kilograma, ali to nije uvek slučaj u praksi.
Doktori napominju da ipak nisu samo gojazni ugroženi. Čak I mladi ljudi koji nisu gojazni, ali se nezdravo hrane spadaju u rizičnu kategoriju.
Tu spadaju I osobe sa dijabetesom, kao I osobe sa raznim hroničnim bolestima.
Najbolje je iz ishrane izbaciti preteranu upotrebu mesa i industrijskih proizvoda, kao i peciva i fast fuda, jer sve to u organizmu stvara kiselu sredinu. Umesto toga, uvesti više povrća i voća - poručila je ona.
Na gojaznost kao faktor rizika kada je korona u pitanju poslednji u nizu je upozorio pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.
- Veliki broj pacijenata koji su preminuli od korone bio je sa viškom kilograma, tj. gojazni ljudi, pa i onih koji, posledično, imaju šećernu bolest - naveo je on ranije na konferenciji.
Član kriznog štaba istakao je da gojaznost predstavlja dijagnozu i da je jako bitno da se građani orijentišu na fizičku aktivnost.
- Radili smo na programskim aktivnostima u vezi sa usvajanjem zdravih stilova života da edukujemo mlade i starije, te kako da se prilagodi ishrana savremenom dobu. Naravno da ćemo i nadalje raditi na tome, pričali smo da se u to uključe i prosveta i sportska udruženja, te da se na jedan ozbiljan način sugeriše koliko je to važno - poručio je Gojković.
Činjenice / Faktori rizika
- Gojaznost
- Pridružene bolesti
- Visoke vrednosti masnoća u krvi
- Poremećena regulacija šećera
(Glas javnosti/Kurir)