Glas Javnosti

Ćerka Kneza Lazara OLIVERA, život je provela u BAJAZITOVOM HAREMU, a do kraja života ostala je VERNA PRAVOSLAVLJU!

Društvo
Autor: Glas javnosti

Za Haseki Hurem sultaniju, Ukrajinku koja je kao robinja dovedena na dvor sultana Sulejmana Veličanstvenog, postala njegova supruga, majka petoro dece, ali i jedna od najmoćnijih žena Osmanskog carstva, čuo je ceo svet.

O srpskoj princezi Oliveri Lazarević iz Kruševca malo se zna. A sudbinu čuvene sultanije Hurem iskusila je čitav jedan vek ranije. Ona koja je, prema predanju, ružama ispraćena u Bajazitov harem, u svojoj zemlji danas nema obeležen grob na koji bi se ruže mogle spustiti.

Ona je najmlađa ćerka kneza Lazara i kneginje Milice, sestra despota Stefana Lazarevića. Direktan potomak loze Nemanjića, princeza retkog imena, odgajana u duhu kulturne renesanse srpskog dvora, podsećala je na princeze iz bajki koje žive van svih nedaća ovoga sveta.Bitka između Srba i Turaka na Kosovu 1389. završena je tako što su obe države izgubile vladare.

Na čelu srpske države ostali su udovica kneginja Milica i maloletni knežević Stefan. Pored nove opasnosti od Turaka, Srbiji je pretila opasnost i sa severa, od Mađara. Sve je vodilo diplomatski najracionalnijem rešenju – političkom braku. Na državnom saboru, uz saglasnost vlastele i predstavnika Srpske crkve, kneginja Milica donela je odluku o sklapanju mira s Turcima i stupanju u vazalske odnose. Kao zalog dala je najmlađu, jedinu neudatu ćerku, Oliveru, u harem sultana Bajazita I.

Kako se ne zna tačna godina njenog rođenja, smatra se da je u harem odvedena sa oko 16 godina. Odveli su je braća Stefan i Vuk najkasnije u proleće 1390. Boravak u haremu na delu je pokazao sve prednosti njenog porekla – obrazovanje, mudrost, istrajnost, a i lepotu, snagu i mir. Istorijski izvori predstavljaju je kao vanrednu lepoticu, koja je imala veliki uticaj na sultana. Prvi rezultat tog uticaja bila je kanonizacija kneza Lazara i prenos moštiju iz Prištine u Ravanicu 1391, što je dotad bilo zabranjeno. Najvećim trenutkom Oliverine moći smatra se Stefanovo „pravdanje“ Bajazitu.

Despot je u želji da se oslobodi vazalstva kontaktirao s Ugarima, što je nakon sultanovog saznanja izazvalo veliku opasnost po srpsku državu. Jedino što se sa sigurnošću može pretpostaviti jeste da je uticaj mlade sultanije bio veći nego što je to bilo dozvoljeno ijednoj ženi prije nje.Olivera i Bajazit bili su u braku punih dvanaest godina, ali ona nikada nije prešla u islam.

Ostala je pravoslavne vere, a na dvoru u Jedrenu imala svog ličnog sveštenika.

(Glas javnosti/Saša Borojević)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR