Osećaj anksioznosti tokom mamurluka prema procenama pogađa oko 12 odsto ljudi i može varirati po težini od osobe do osobe.
Mamurluk ne samo da izaziva promene u našem imunološkom sistemu, već i povećava nivoe kortizola (koji se često nazivaju „hormonom stresa"), krvni pritisak i rad srca – promene koje se takođe povezuju sa anksioznošću. Tada i mozak doživaljava određene promene, a moždana aktivnost, koja uključuje dopamin, je tokom mamurluka niža. Upravo dopamin igra važnu ulogu u regulisanju anksioznosti.
Kod nekih ljudi, upravo u fazi mamurluka, kombinovanim sa nedostatkom sna i streom dolazi do anksioznosti koja onemogućava normalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ovo dovodi do pada raspoloženja i kognitivnih funkcija poput pažnje i pamćenja.
Mnogi su takođe izjavili da se osećaju kao da imaju više problema sa regulisanjem svojih emocija kada su mamurni. Veće poteškoće u regulisanju emocija tokom mamurluka mogu objasniti zašto neki ljudi doživljavaju anksioznost.
Negativni životni događaji, depresija ili bes dok pijete, krivica zbog pijenja, pa čak i određena stanja ličnosti (kao što je neuroza) takođe su povezani sa promenama raspoloženja tokom mamurluka, piše Sputnjik.
Bilo koja vrsta bola tokom mamurluka takođe može biti razlog za pojavu anksioznosti ako su ljudi skloni preuveličavanju tog bola. Ovakve pojave anksioznosti tokom mamurluka u zavisnosti od osobe do osobe mogu čak dovesti do sukoba sa drugima i smanjene produktivnosti na poslu.
BONUS VIDEO: Glumac otkriva "Ženu sam upoznao preko instagrama !"