Zahvaljujući njegovom patentu, koji je kasnije postao osnova globalnog GS1 sistema, danas u svetu ima oko šest milijardi transakcija, tačnije čitanja.
Prvi barkod je pročitan 26. juna 1974. u supermarketu Marsh u Ohaju.
Barkod je ustvari broj pretvoren u smisleni niz tamnih linija i svetlih međuprostora koje skener opet pretvara u broj, a on je ključ za bazu podataka s ostalim podacima o proizvodu, usluzi ili lokaciji. To omogućuje brzo i jednostavno očitavanje cene, podataka o proizvodu, inventaru, kontroli zaliha, utvrđivanju poreskih obaveza...
Barkod se kao simbol štampa ili direktno na ambalažu ili na nalepnicu i tako identifikovani proizvod odlazi u distribucijsku mrežu, kroz kanale u veleprodaji do prodajnog mesta u trgovini, gde se skenira ili očitava prikladnom opremom i dekodira iz koda u ljudskom oku prepoznatljivu logičnu poslovnu informaciju.
Izumitej barkoda N. Džozef Vodland počeo je da osmišljava jedinistveni kod koji bi sadržavao osnovne informacije o proizvodu na podsticaj jednog direktora supermarketa koji je želeo da pojednostavi proces prodaje proizvoda. Ogromni uspeh barkoda temelji se upravo na jednostavnosti njegove upotrebe.
Nedavno preminuli Vodland je čak na neko vreme odustao od studiranja kako bi se koncentrisao na stvaranje koda.
Ideja mu je sinula dok je bio na plaži gde je prstom na pesku iscrtavao linije. Nakon toga je sa partnerom Bernardom Silverom patent barkoda prijavio 1952, a dvojac ga je zatim prodao kompaniji Philco za 15.000 dolara.
Glas javnosti/B06S