Stručnjak za ishranu dr Svetlana Stanišić kaže da dosta toga zavisi od ishrane, ali i od drugih faktora života.
"Ovo istraživanje ima izvesne nedostatke metodološke. Nije sve to baš tako. Dosta toga zavisi od genetike, ali i od drugih faktora života. Kad smo kod genetike, istraživanja kažu da se dugovočenost uglavnom nasleđuje od majke. Od nje nasleđuju mitohondrije, organele koje nam obezbeđuju energiju u telu. Genetika utiče na to koliko brzo starimo", rekla je dr Svetlana Stanišić i dodala koji faktori života utiču na dugovečnost.
"Način života utiče na starenje. To su ishrana, san, fizička aktivnost. Neke vrste stresa mogu da produže život. Termalni stres - odlazak u saunu, hladna kupatila - dugovečni ljudi se hvale time da se kupaju hladnom vodom. U tom trenutku dolazi do lučenja hit šok proteina i deluje reparatorno na ćelije u organizmu. Stres u smislu posta, uzdržavanje od hrane neko vreme može da deluje pozitivno. Kada imamo mini stresove, podižu se odbrambene sposobnosti organizma i jača se", rekla je.
Kada je u pitanju hrana koja produžava život, doktorka Stanišić ističe da je bitna upotreba začina kurkume i šafrana, a onda i konzumiranje voća i povrća, crnog vina i upotreba maslinovog ulja.
Kako kaže, treba imati na umu da ni u čemu ne treba preterivati i da neke materije koje u malim odnosima mogu da pomognu, u velikim količinama mogu da štete.
"Tako je na primer sa taninima, koji se nalaze u bobičastom voću, borovnicama, malinama i jagodama. Oni su veoma dobri antioksidansi, ali u velikim koncentracijama u betel orahu nisu. Tako je i sa suplementima. Istraživanje od pre deset godina u Journal of the American Chemical Society otkriva da redovno uzimanje kompleksa vitamina B skraćuje život i povećava rizik od razvoja raka", dodala je i objasnila da su u toku istraživanja naučnici pratili šest godina učesnike koji su svakodnevno uzimali vitamin B.
Stanišić ističe da treba biti oprezan i sa suplementima vitamina E.
Za dugovečnost je bitan umeren unos hrane, što više neprerađenih namirnica i povremeni post
"Što se tiče vitamina, najviše ih uzimati mesec do dva.Izuzetak je vitamin D koji možemo da uzimamo pred kraj zime", dodala je.
Što se tiče namirnica koje treba konzumirati, ali s oprezom, način priprema mesa igra veliku ulogu i pravi razliku.
"Naša kuvana jela su najbolja stvar. Meso je biološki vredna namirnica i apsolutno treba da se unosi", rekla je ona.
Orašasti plodovi takođe treba da se nađu u našoj ishrani, ali u umerenim količinama.
A uz njih često ide i suvo voće, koje ipak treba da izbegavamo jer je u pitanju prost šećer.
"80 odsto vitamina C se uništava sušenjem voća", rekla je doktorka Stanišić.