Napadači šalju SMS poruke koje izgledaju kao da dolaze od banka, Pošte Srbije, dostavne službe ili čak Netflix-a, s ciljem da ti izazovu paniku ili radoznalost. Poruka te navodi da klikneš na link i uneseš lozinku, PIN ili OTP - i time otvaraš vrata prevarantima.
U prvih pet meseci ove godine, u Srbiji je zabeleženo čak 764.015 sajber napada, među kojima je smishing našao svoje mesto kao ključna taktika za krađu podataka i novca.
JP Pošta Srbije upozorava da prevaranti šalju SMS poruke sa logotipom pošte, tvrdeći da moraš platiti „dodatnu uslugu“ putem linka. Naravno - ne postoji validan razlog za tako nešto.
Slično se dešjava i sa nazivima DHL-a i Netfliksa - poruke sa lažnim linkovima i upozorenjima kako bi te naterali da klikneš i na taj način otvoriš vrata prevari.
Da bi se žašitili od ovog hitro rastućeg rizika, evo šta je važno:
- Ne klikćite na nepoznate linkove, naročito kraće, nepoznate URL adrese.
- Banke, pošte i dostave nikada neće tražiti šifre putem SMS-a. Ako sumnjate – pozovite zvanični broj.
- Proverite broj pošiljaoca i ne verujte porukama koje dolaze iz „+38…“, „+44…“ itd. Oni se često lažiraju putem VoIP servisa.
- Redovno ažurirajte softver na telefonu i koristi antiviruse/anti-malver aplikacije – one mogu da blokiraju sumnjive linkove.
Ako sumnjate da ste žrtva prevare - prijavite to odmah banci i policiji kako bi sprečili dalje štete.
Juče su to bile mejl poruke, danas su SMS. Smishing je brz, jeftin i efikasan - potrebno je samo nekoliko stotina poruka da se skupi masovni profit. U Srbiji je trend jasan - broj prevara ide u stotine hiljada, a nova targetiranja svakodnevno stižu.
Smishing nije samo „SMS dosadna poruka“ - to je računski orijentisana prevara koja uzima vaš novac i identitet. Jedan klik je dovoljan. Zato, kad stigne SMS za koji nisite tražili link – zamislite: da li bi ikada ostavio pin nekom nepoznatom?
Glas javnosti T02S