Od Terazija do Dečanske ulice, u Beogradu se može naći nekoliko velikih butika polovne odeće, koji redovno obnavljaju svoje kolekcije. Ovi prostori nisu skromni ni po veličini ni po izgledu, već pružaju iskustvo kupovine slično onom u radnjama novih brendiranih artikala, dokaz da je trgovina polovnom robom postala veoma profitabilna.
Pomeranje fokusa ka održivoj modi Polovna odeća više ne predstavlja samo ekonomičan izbor za one u potrazi za povoljnim komadima, već je postala izraz ličnog stila i svesnog izbora protiv industrije brze mode. Mlađe generacije, posebno, zagovaraju usporavanje potrošačke kulture i okretanje održivijim alternativama. Brza moda, sa svojim ciklusom brze proizvodnje i trendova koji brzo zastarevaju, ima ozbiljne posledice po okolinu i društvo. Sve veći broj ljudi, motivisan uvidom u štetu koju ova praksa nanosi, okreće se kupovini polovne odeće kao sredstvu borbe protiv nje.
Razvoj tržišta polovne robe u Srbiji Prema Zakonu o privrednim društvima, preduzetnici se definišu kao poslovno sposobna fizička lica koja delatnost obavljaju radi ostvarivanja prihoda, a njihova glavna delatnost se registruje u skladu sa zakonom. U okviru klasifikacije delatnosti, šifre 4771 i 4779 odnose se na trgovinu na malo odećom, odnosno polovnom robom u prodavnicama. Podaci Agencije za privredne registre pokazuju značajan broj registrovanih preduzetnika pod ovim kategorijama, sa posebnim porastom broja registrovanih subjekata u određenim godinama, što ukazuje na stabilnost ovog segmenta tržišta uprkos izazovima poput pandemije.
Ova adaptacija teksta pruža detaljniji pogled na rast i razvoj tržišta polovne robe u urbanim centrima, s posebnim osvrtom na trendove održive mode i ekološku svest, kao i na zakonski okvir koji reguliše ovu oblast u Srbiji.
Glas javnosti