Glas Javnosti

Grupa građana koja ima pravo na 40 dana godišnjeg odmora: Evo ko i kako može imati

Društvo
Autor: Glas javnosti

Ukoliko imate visoko obrazovanje, duže od 30 godina radite na istom radnom mestu, a radi se o poslu sa povećanim rizikom, i još je rukovodstvo zadovoljno vašim radom po Zakonu imate pravo na čak 38 dana odmora.

Većina radnika na pitanje koliko imaš dana odmora, odgovara sa "dvadesetak", što je tačno i zakon tako nalaže, ali da li znate da pojedine grupe zaposlenih mogu svake godine da idu na odbor i preko 40 radnih dana?


Šta sve utiče na broj dana godišnjeg odmora?

Zakon o radu sadrži posebno poglavlje kojim se uređuju odmori i odsustva, kao važna prava radnika iz radnog odnosa. Pojedine države omogućavaju građanima da i po nekoliko nedelja uživaju na odmoru, ali postoje one kod kojih je rad na prvom mestu.

Tako je Luksemburg na primer, zemlja u kojoj radnici imaju pravo na 36 dana odmora godišnje, a Kina zaposlenima daje svega pet radnih dana godišnjeg odmora.

Srbija se, kao i većina zemalja na svetu, nalazi na zlatnoj sredini.

Odmor u Srbiji traje uglavnom 20 radnih dana

Zaposleni uglavnom imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana.


Identična je situacija u Srbiji, Albaniji, Australiji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kipru, Češkoj, Nemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Iraku, Španiji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Rumuniji, Rusiji, Sloveniji i Švajcarskoj.

Nešto više sreće imaju oni koji žive u Španiji – 22 dana, oni u Finskoj, Francuskoj, Austriji ili Švedskoj odmaraju tri dana duže.

Od čega zavisi koliko ćete imati dana odmora?

Poslodavci su zakonskim odredbama obavezani da svojim zaposlenima obezbede odmor u toku dnevnog rada, odmor između dva radna dana, nedeljni odmor i godišnji odmor. Zakon propisuje minimum za svaku od ovih vrsta odmora, koji se mora obezbediti, a poslodavac svojim opštim aktima može da pruži i veći obim prava svojim zaposlenima.

Uvećanje trajanja godišnjeg odmora radnika se najčešće postiže kroz socijalni dijalog i u procesu kolektivnog pregovaranja.


Precizirana su i merila za utvrđivanje odmora, odnosno određeno je da se dužina godišnjeg odmora utvrđuje tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava prema sledećim kriterijumima:

  • po osnovu doprinosa na radu (zavisi od ocene rada koju daje neposredni rukovodilac-najviše 5 radnih dana)
  • po osnovu stručne spreme (zaposlenom sa visokim obrazovanjem – za 5 radnih dana, zaposlenom sa srednjom školskom spremom – za 3 radna dana, zaposlenom sa ostalim stepenima školske spreme – za 1 radni dan)
  • po osnovu godina rada provedenih u radnom odnosu, odnosu staža (zaposlenom preko 30 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 5 radnih dana, zaposlenom od 25 do 30 godina rada – za 4 radna dana, zaposlenom od 15 do 25 godina radas – za 3 radna dana, zaposlenom od 5 do 15 godina rada – za 2 radna dana, zaposlenom do 5 godina rada – za 1 radni dan)
  • po osnovu uslova rada (za rad na radnim mestima sa povećanim rizikom – za 3 radna dana, za rad na radnom mestu na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme – za 10 radnih dana, za noćni rad – za 2 radna dana)
  • po osnovu brige o deci i članovima uže porodice: – za najviše 5 radnih dana
  • zaposlenoj osobi sa invaliditetom – za 5 radnih dana

Glas javnosti/B06S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR