Dodaci ishrani mogu pomoći da unesemo sve potrebne hranjive sastojke ako naša ishrana nije dovoljno raznovrsna. Ali oni niosu i ne smeju biti zamena za uravnoteženu ishranu. Najpre bi ishranom trebalo da zadovoljimo sve svoje potrebe, a tek onda da koristimo dodatke.
-Ako nisu neophodni dodatke u vidu suplemenata ne bi trebalo često koristiti. U redu je da se povremeno uzimaju , ali pažljivo. Jer I njihovo kombinovanje I prekomerna upotreba može da dovede do neželjenih efekata – kaže dr Zorica Zatežić.
Ona dodaje da s obzirom da je vreme gripa, a i pandemije korona virusa nije na odmet na jesen ponekada uzeti po neki od suplementa, a I zbog manjka sunca povremeno vitamin D.
Dodaci su nam pomoć ako imamo povećane potrebe koje ne možemo zadovoljiti hranom. Na primer u trudnoći, ako se aktivno bavimo sportom, u starosti... Suplementi mogu biti od pomoći za osobe koje su vegani ili vegetarijanci, onima koji su na nekoj vrsti restriktivne dijete ili su alergični na neku hranu
-Treba istaći da dodaci mogu biti korisni, ali mogu postati i štetni ako se pre samog uzimanja osoba ne konsultuje sa lekarom ili nutricionistom koji će proceniti ima li potrebe nešto uzimati i u kojim količinama – navodi doktorka.
Status vitamina i minerala možemo proceniti laboratorijskom analizom krvi i zapravo je to najprecizniji način da utvrdimo postojeći manjak. Osim laboratorijskih analiza postoje i neki znakovi koje možemo i sami primetiti, a daju nam naznaku da eventualno postoji određeni deficit u telu: anemija, grčevi u mišićima, promene na koži, umor, slaba kosa i nokti, problemi sa vidom i slično.
Vitamin B12 i folati rade zajedno kako bi podržali neke od najvažnijih procesa ćelijske debe i replikacije. Folna kiselina, odnosno njeno dodatno uzimanje, može maskirati nedostatak vitamina B12.
Vitamini topivi u mastima (A, D, E i K) verovatno će se bolje apsorbovati ako se uzimaju s obrokom koji sadrži masti. Međutim, dokazi sugerišu da umerene do velike doze vitamina topivih u mastima smanjuju apsorpciju ostalih vitamina topivih u mastima – za oko 10 do 50% – zbog konkurencije. Čini se da apsorpciju vitamina K posebno smanjuju drugi vitamini topivi u mastima, dok na apsorpciju vitamina A najmanje utiče i on se zapravo može bolje apsorbirati ako se uzima s vitaminom E. Čini se da uzimanje vitamina D, E ili K nekoliko sati pre ili nakon drugih vitamina topivih u mastima povećava njihovu apsorpciju.
Kada se uzimaju istovremeno, vitamin C povećava apsorpciju gvožđa.
Istraživanja pokazuju da nedostatak gvožđa može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda.
Dodaci sa kalijumom, u obliku kalijum hlorida, mogu smanjiti apsorpciju vitamina B12. S druge strane, lečenje megaloblastične anemije vitaminom B12 može rezultirati hipokalemijom.
Laboratorijska istraživanja pokazala su da vitamin C uzrokuje razgradnju vitamina B12 u multivitaminskim pripravcima. Ovaj negativan učinak vitamina C može se izbeći ako se dodaci sa vitaminom C uzimaju najmanje dva sata nakon obroka.
Visoke doze cinka kao dodataka ishrani mogu ometati apsorpciju magnezijuma i njegovu ravnotežu u organizmu.
Magnezijum takođe igra ulogu u aktivnom transportu kalcijuma i kalijuma kroz ćelijske membrane, proces koji je važan za provođenje nervnog impulsa, kontrakciju mišića i normalan srčani ritam. Niske vrednosti magnezija mogu uticati na pojavu hipokalcemije ili hipokalemije budući da je homeostaza narušena.
(Glas javnosti)